Građani Kosova izlaze na prijevremene parlamentarne izbore 7. juna 2026. godine, svega nekoliko mjeseci nakon prethodnog glasanja, u atmosferi produbljene političke krize i zastoja u institucijama, javlja Anadolu.
Izbori se održavaju nakon neuspjelih pokušaja postizanja političkog konsenzusa o novom predsjedniku, što je zemlju ponovo odvelo na birališta.
Ovo su 11. izbori na nacionalnom nivou od strane Centralne izborne komisije (CIK) od poslijeratnog perioda.
Od 11 izbora od 2001. godine, kada su održani prvi parlamentarni izbori na poslijeratnom Kosovu, samo u četiri navrata su bili redovni, dok su sedam puta održani prijevremeni izbori.
Ovi izbori, koji su budžet Kosova koštali više od 10,8 miliona eura, dolaze nakon višemjesečnog političkog zastoja.
Zastoj je nastao kao rezultat nedostatka širokog parlamentarnog političkog konsenzusa za glasanje za novog predsjednika, čiji je mandat istekao 4. aprila ove godine.
Bivša predsjednica Vjosa Osmani, koja je izabrana za predsjednicu u aprilu 2021. godine, nakon pobjede Albina Kurtija i njihove političke saradnje, postavši šesta predsjednica Kosova, izrazila je namjeru za drugi mandat predsjednice, ali razdor s Kurtijem i nedostatak podrške najveće stranke, Pokreta Samoopredjeljenje i opozicije, onemogućili su njen reizbor, uz obrazloženje da ne bi osigurala potrebnih 80 glasova u skupštini.
Pokret samoopredjeljenje predložio je nekoliko imena iz civilnog društva kao predsjedničke kandidate, ali nije dobio podršku opozicionih poslanika za svoju nominaciju, a 67 glasova vladajuće stranke nije bilo dovoljno da se riješi ovo pitanje, da se zemlja automatski dovede do novih izbora, prema Ustavu.
Dana 4. aprila 2026. godine, Osmani je predala dužnost predsjednici Skupštine Kosova Albuleni Haxhiu, koja, prema Ustavu, obavlja funkciju predsjednice do imenovanja novog šefa države.
Pokret Samoopredjeljenje, stranka koju predvodi sadašnji premijer Albin Kurti, na ovim izborima, kako su naveli, ima za cilj da postigne historijski maksimum glasova, odnosno 80 posto, za glasanje za novog predsjednika.
Druga najveća stranka na Kosovu, Demokratska partija Kosova (PDK), ima za cilj da preuzme centralnu vlast kako bi vodila zemlju i rješavala ekonomsku i socijalnu krizu, naglašavajući ekonomski razvoj i podršku lokalnim proizvođačima.
Bivša predsjednica Osmani se ponovo ujedinila sa svojom starom strankom, Demokratskim savezom Kosova (LDK), s ciljem pobjede na ovim izborima, vraćajući je na poziciju predsjednice, dok lider ove stranke Lumir Abdixhiku teži poziciji premijera.
Pravo glasa na ovim izborima ima 2.092.174 birača, što je za 15.884 birača više nego na prijevremenim izborima za Skupštinu koji su održani 28. decembra 2025. godine.
Izborni proces unutar zemlje održat će se u 949 biračkih centara, sa ukupno 2.550 biračkih mjesta, od čega 911 centara sa 2.498 biračkih mjesta za redovno glasanje i 38 centara, po jedan za svaku opštinu, sa 52 biračka mjesta za omogućavanje uslovnog glasanja.
U međuvremenu, izborni proces u inostranstvu, pored glasanja putem pošte, bit će organizovan u 30 diplomatskih predstavništava, od kojih 17 ambasada i 13 konzulata, sa ukupno 47 biračkih mjesta, gdje će se fizičko glasanje u ovim predstavništvima održati 6. juna 2026. godine.