Kosovo je u proteklih nekoliko godina nabavilo vojnu opremu i naoružanje u vrijednosti od 460 miliona eura, a u toku je realizacija desetogodišnjeg plana izgradnje oružanih snaga čiji ukupan budžet iznosi milijardu dolara.
Prema dugoročnom planu, u Prištini se gradi vojna sila s ciljem da dostigne brojku od pet hiljada aktivnih vojnika, a proces modernizacije uključuje nabavku sistema protivvazdušne odbrane (PVO), artiljerije kalibra 155 mm, kao i američkih helikoptera Black Hawk.
Ministar odbrane Kosova Ejup Maqedonci izjavio je za Bloomberg da je izgradnja vojske veliki korak prema sili koja može braniti zemlju, štititi građane i sarađivati s partnerima.
Maqedonci je istakao da Kosovo trenutno troši nešto više od dva posto BDP-a na odbranu, što je veći procenat u odnosu na susjedne zemlje koje su već članice NATO-a. Izgradnja oružanih snaga pokrenuta je 2017. godine uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, a svi kosovski oficiri prošli su obuku u SAD-u ili u sklopu NATO programa.
Kupovina Black Hawk helikoptera i dronova
Kosovo je do sada već nabavilo bespilotne letjelice (dronove), protivtenkovske rakete i drugu opremu, dok se u narednoj fazi očekuje isporuka helikoptera Black Hawk, koji su prvenstveno namijenjeni za transport, evakuaciju i gašenje šumskih požara tokom ljetnog perioda.
Pored nabavke tehnike, u novom industrijskom kompleksu priprema se i pokretanje domaće proizvodnje municije po NATO standardima (kalibra 5,56 mm i 7,62 mm). Ministar je naglasio da se Kosovo neće oslanjati na obavezni vojni rok, već isključivo na dobrovoljce, dodajući da vojska u ovom trenutku već raspolaže sa tri puta više pušaka nego što ima aktivnih vojnika.
Oštro protivljenje Beograda i stav generala Mojsilovića
Proces transformacije i naoružavanja u Prištini nailazi na oštro protivljenje Beograda, s obzirom na to da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova proglašenu 2008. godine, a kosovske vojne snage smatra nelegitimnim.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, otvoreno je kritikovao ove aktivnosti, naglasivši da su napori za transformaciju kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku i pridruživanje vojnim savezima posebno problematični. Mojsilović je potcrtao da zvanični Beograd KFOR smatra jedinom legitimnom oružanom formacijom na tom području.
Mirovna misija KFOR-a, koja pod okriljem NATO-a operiše na Kosovu od 1999. godine, i dalje je prisutna na terenu, sa posebnim fokusom na sjeverni dio zemlje gdje živi većinski srpska zajednica i gdje povremeno dolazi do sigurnosnih incidenata. Iako je misija tokom godina smanjena za oko 90 posto u odnosu na prvobitni sastav, izvori upoznati sa situacijom navode da je moguće njeno dalje smanjenje, ali ne i potpuno ukidanje.
Analitičari upozoravaju na pogrešan redoslijed prioriteta
Dok ministar Maqedonci nastoji uvjeriti međunarodne saveznike da kosovske snage više nisu gerilska skupina već ozbiljna vojska koja doprinosi regionalnoj stabilnosti, vojni i politički analitičari pozivaju na oprez. Marko Prelec, analitičar Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group), upozorava da je trenutni fokus na masovnom naoružavanju i izgradnji vojske pogrešan redoslijed prioriteta.
Prelec navodi da svaka vojna ekspanzija predstavlja stavljanje kola ispred konja sve dok Kosovo i Srbija ne postignu dugoročni politički dogovor. Prema njegovim riječima, stabilnost zavisi od sporazuma u kojem bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, a Priština zauzvrat garantovala određeni nivo autonomije za srpsku manjinu na sjeveru, dok bi jačanje vojnih kapaciteta bez takvog dijaloga moglo dodatno zakomplikovati odnose na Balkanu.