Gašenje posljednjih analognih telefonskih linija u Finskoj označava kraj jednog dugog poglavlja u historiji telekomunikacija. Ovaj korak omogućen je razvojem optičkih mreža i prelaskom na savremenu digitalnu IP tehnologiju.
Decenijama je analogna fiksna telefonija bila standard u domaćinstvima i kompanijama, ali je s razvojem mobilne telefonije i internet-komunikacija njen značaj postepeno opadao. Iako mnogi građani i dalje koriste fiksne telefone, većina poziva danas se prenosi digitalno, putem internet protokola (IP).
To znači da klasična telefonska utičnica više ne podrazumijeva nužno analognu tehnologiju. Mnoge DSL (digitalne pretplatničke) veze i dalje koriste bakarne kablove, ali se prenos glasa i podataka odvija u potpunosti digitalno.
Bakar danas uglavnom služi samo kao prenosni medij, a sve češće ga zamjenjuju optička vlakna, koja omogućavaju veće brzine interneta, stabilniju vezu, manju osjetljivost na smetnje i niže troškove održavanja.
Šta je situacija u Bosni i Hercegovini?
U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama, još nije određen rok za potpuno gašenje bakarnih telefonskih mreža. Taj proces će se odvijati postepeno, u skladu s razvojem optičke infrastrukture u pojedinim područjima.
Prije gašenja postojećih linija potrebno je osigurati da korisnici imaju dostupnu jednako kvalitetnu ili bolju alternativu, te da se očuva konkurencija među telekom operaterima.
Za građane to znači da će DSL veze i fiksna telefonija putem bakarnih kablova na mnogim lokacijama ostati u upotrebi još nekoliko godina. Tek kada optička mreža postane široko dostupna, uslijedit će postepeno gašenje starih linija.
Korisnici koji budu prelazili na optičku mrežu uglavnom će moći zadržati svoj postojeći broj fiksnog telefona zahvaljujući mogućnosti prenosa broja kod operatera.