Starosna granica za odlazak u penziju treba se povezati s godinama uplaćivanja doprinosa i težinom zanimanja, izjavio je šef kabineta njemačkog kancelara, Thorsten Frei.
„Neosporno mora doći do individualizacije starosne granice za penziju. To je zapravo opštepoznata istina, ne mogu svi raditi jednako dugo“, rekao je Frei za Redakcijsku mrežu Njemačka (RND). Prema njegovim riječima, koliko dugo neko može obavljati svoj posao direktno zavisi od samog zanimanja.
Frei naglašava da postoje profesije u kojima ljudi fizički ili psihički ranije dostignu granicu nakon koje je dalji rad praktično nemoguć. Također, smatra da se mora uvažiti i činjenica s koliko godina je neko započeo svoj radni vijek.
„Postoji velika razlika između nekoga ko je počeo raditi sa 18 godina na teškim fizičkim poslovima i nekoga ko je u radni odnos ušao znatno kasnije nakon visokog obrazovanja“, ističe političar.
Šef kancelarovog kabineta upozorava da sadašnji penzioni sistem više nije održiv zbog drastičnih demografskih promjena.
Šezdesetih godina prošlog vijeka: Na jednog penzionera dolazilo je šest zaposlenih, a penzija se primala u prosjeku 10 godina. Danas na jednog penzionera dolaze samo dva zaposlena, dok ljudi u penziji provode u prosjeku 20 i više godina.
Ukoliko država hitno ne reaguje, doprinosi za socijalno osiguranje mogli bi u narednim godinama porasti sa sadašnjih 42% na preko 48%. Frei upozorava da socijalni izdaci rastu brže od ekonomske snage zemlje, što direktno ugrožava društvenu koheziju.
Penziona komisija bi trebala do ljeta 2026. godine predstaviti konkretan prijedlog o tome kako bi penzioni sistem trebao izgledati u budućnosti.