Kamere za mjerenje brzine već decenijama nadziru saobraćaj, a iako je tehnologija napredovala, one i dalje ostaju važan dio kontrole na cestama. Ipak, stručnjaci smatraju da bi se u budućnosti njihov značaj mogao znatno smanjiti.
„Ako u budućnosti na cestama budemo imali inteligentne automobile, više nećemo morati da pratimo brzinu“, objašnjava Fric Lindeman, koordinator za saobraćajne kamere u holandskoj policiji.
Prve kamere za brzinu u Nizozemskoj pojavile su se 1950-ih godina, a ideja je potekla od bivšeg reli vozača Morisa Gatsonidesa, koji je nakon pobjede na reliju Monte Karlo 1953. godine razvio uređaj za mjerenje prolaska kroz krivine. Kasnije je taj sistem postao osnova za prve policijske radare.
Danas razvoj automobilske industrije ide u smjeru pametnih vozila koja sama kontrolišu brzinu. Mnogi moderni automobili već imaju adaptivni tempomat koji automatski prepoznaje i poštuje ograničenja brzine, što utiče i na ponašanje drugih vozača u saobraćaju.
Prema Lindemanu, to je početak prelaznog perioda u kojem će tehnologija sve više preuzimati ulogu nadzora.
On također ističe da su moderni automobili zapravo računari na točkovima koji prikupljaju ogromnu količinu podataka. U budućnosti bi, prema njegovim riječima, policija mogla direktno pristupati tim informacijama i bez klasičnih radara provjeravati brzinu kretanja vozila.
Takav razvoj otvara i ozbiljna pitanja privatnosti, ali bi sa aspekta sigurnosti saobraćaja mogao značiti efikasniji i precizniji nadzor na cestama.