Naredne dvije do tri godine donijet će radikalne promjene u svijetu meteorološke tehnologije. Promjene se neće fokusirati na ljepše karte ili preglednije aplikacije, već na brzinu obrade ogromnih količina radarskih podataka. Prema predviđanjima Oleksiija Schastlyvyija, izvršnog direktora kompanije MeteoLab, ključni faktori postaju veća rezolucija podataka i njihovo brže osvježavanje.
Radar u centru pažnje Iako vještačka inteligencija (AI) napreduje nevjerovatnom brzinom, radari i dalje ostaju najprecizniji izvori podataka o padavinama u stvarnom vremenu. Googleov novi sistem, WeatherNext 2, već koristi AI za generisanje stotina mogućih scenarija razvoja vremena u rekordnom roku. Globalne radarske mreže se ubrzano nadograđuju, a u nekim regijama skeniranje neba vrši se u intervalima kraćim od jedne minute. U meteorologiji, prednost od samo 30 sekundi može biti presudna u spašavanju života tokom tornada ili oluja.
AI kao desna ruka prognostičara Važno je naglasiti: vještačka inteligencija neće zamijeniti ljude, ali će drastično ubrzati proces obrade podataka. Novi modeli će se trenirati na ogromnim radarskim skupovima podataka koje ljudski mozak samostalno ne bi mogao procesuirati.
U narednih tri do pet godina očekuje se velika promjena u ponašanju korisnika. Klasične meteorološke aplikacije će se povući u pozadinu, a primat će preuzeti pametni asistenti.
Korisnici više neće morati sami provjeravati radarske slike. AI asistenti će proaktivno slati upozorenja o formiranju oluja.
Informacije poput odbrojavanja do početka kiše dobijat ćemo putem AR naočala ili glasovnih asistenata.
Aplikacije neće nestati, ali će postati tihi dobavljači podataka za AI ekosisteme koji će nam u pravom trenutku reći šta nas čeka na nebu