Na prvi pogled to zvuči nezamislivo. Šta ako njemački giganti, koji pune evropske ceste limuzinama i SUV modelima, do kraja ove decenije više ne budu postojali u sadašnjem obliku?
To je oštro upozorenje njemačkog ekonomiste Moritza Schularicka, predsjednika Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju. On smatra da premium brendovi poput BMW-a, Volkswagena i Mercedes-Benza možda više neće postojati u svom trenutnom korporativnom obliku do kraja 2020-ih. Ova prognoza, iznesena u jednoj od vodećih političkih emisija u Njemačkoj, pokrenula je žustru raspravu o sudbini miliona radnih mjesta.
Iza ovih riječi stoje snažne promjene: prelazak na električne motore, novi softver, tehnologije autonomne vožnje, visoke cijene energije i brutalna globalna konkurencija. Schularick tvrdi da električna mobilnost zahtijeva potpunu transformaciju proizvodnih linija i poslovnih modela, gdje su baterija i digitalni sistemi postali srce automobila.
On ne predviđa da će brendovi preko noći nestati s cesta, već ukazuje na vjerovatnoću dubokih restrukturiranja, velikih spajanja ili preuzimanja od strane strateških investitora. Kao primjer navodi švedski Volvo, koji je nakon što ga je kupio kineski Geely 2010. godine, doživio preporod kao lider u elektrifikaciji.
Nisu svi saglasni sa ovom sumornom prognozom. Hildegard Müller, predsjednica Udruženja njemačke autoindustrije, nazvala je njegovu procjenu „apsurdnom“, braneći snagu domaćih proizvođača. Ipak, priznala je da visoki troškovi energije i političke odluke guše fabrike, zbog čega mnoge kompanije odgađaju investicije u Njemačkoj i sele ih u Kinu ili SAD.
S druge strane, političar Zelenih Cem Özdemir izrazio je veće povjerenje u sposobnost industrije da se prilagodi, naglašavajući da je transformacija moguća ako svi akteri urade svoj dio posla.
Statistika već pokazuje znake krize. Profit Porschea pao je za nevjerovatnih 95,7%, što je snažno poljuljalo cijelu Volkswagen grupaciju.
Od 2019. godine, njemačka autoindustrija izgubila je oko 120.000 radnih mjesta.
Dobavljači dijelova su posebno teško pogođeni i opisuju svoju situaciju kao kritičnu.
Za obične vozače ove promjene znače automobile s velikim ekranima i stalnim ažuriranjima softvera, ali i veće cijene te manji izbor modela. Može se desiti da poznati logotipi i dalje krase maske automobila, ali da vlasništvo i strategija iza kulisa budu potpuno drugačiji, sa stranim partnerima koji donose ključna znanja o baterijama i vještačkoj inteligenciji.
Debata u Njemačkoj se zapravo svodi na jedno: hoće li zemlja i dalje oblikovati budućnost mobilnosti ili će se samo prilagođavati odlukama donesenim na drugim kontinentima.