Izbor Pétera Magyara za premijera Mađarske predstavlja jedan od najznačajnijih političkih obrata u novijoj historiji zemlje, ocjenjuje Zoltán Egeresi, istraživač i univerzitetski profesor iz Budimpešte.
Prema njegovim riječima, ovaj rezultat ne označava samo kraj šesnaestogodišnje vladavine Viktora Orbána, koja se dugo smatrala nepobjedivom, već i početak duboke transformacije cjelokupnog mađarskog političkog sistema.
Pokret koji je Magyar pokrenuo 2024. godine uspio je konsolidirati glasove nezadovoljnih građana, preuzeti opoziciono biračko tijelo i mobilizirati mlađe birače. Stranka TISZA ostvarila je uvjerljivu pobjedu sa 53 posto glasova, osvojivši 141 mandat u parlamentu.
Ovakva dvotrećinska većina najjači je demokratski mandat u Mađarskoj od ranih devedesetih godina, dok je dosadašnja koalicija FIDESZ–KDNP spala na svega 52 mandata.
Razgradnja Orbánove mreže i ustavne reforme
Egeresi ističe da ovakav raspored snaga otvara prostor za sistemski reset političkog poretka. Stranka TISZA, iako ideološki pozicionirana kao desni centar i pridružena Evropskoj narodnoj stranci, u praksi funkcioniše kao široka anti-Orbán koalicija.
Očekivanja su usmjerena ka razgradnji koruptivnih mreža koje su omogućile koncentraciju moći, kao i povratu državne imovine prenesene na politički povezane aktere, što bi moglo ozbiljno oslabiti ekonomsku bazu FIDESZ-a.
Nova vlada ima kapacitet za duboke institucionalne promjene, uključujući smjene politički imenovanih funkcionera, od predsjednika Republike do članova Ustavnog suda.
Magyar je najavio i uvođenje ograničenja od dva mandata za funkciju premijera, čime želi ojačati nezavisnost institucija. Također, očekuje se jače uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka.
Deblokada sredstava EU i ulazak u eurozonu
Među prvim zadacima nove administracije bit će deblokada sredstava Evropske unije koja su bila zamrznuta zbog sporova Brisela i Orbána.
Vlada planira učvrstiti proevropski kurs, što prati i tržišno orijentirana ekonomska politika s jasnom ambicijom ulaska u eurozonu. Nedavno jačanje mađarske valute tržišta tumače kao pozitivan signal stabilizacije.
Ipak, profesor upozorava na fiskalna ograničenja i vanjske rizike, uključujući ekonomske posljedice globalnih konflikata poput rata u Iranu.
Planirane su i strukturne reforme u javnoj upravi, poput ponovnog uspostavljanja zasebnih ministarstava zdravstva i obrazovanja, koja su ranije bila pod okriljem Ministarstva unutrašnjih poslova. Izazov bi mogao predstavljati manjak iskustva parlamentarnih kadrova stranke TISZA.
Tektonske promjene na Balkanu: Kraj savezništva s Beogradom i Banjom Lukom
U vanjskoj politici Mađarska planira zauzeti konstruktivniji stav prema Briselu i rjeđe koristiti pravo veta. Strateški fokus se pomjera prema Centralnoj Evropi, prvenstveno Poljskoj.
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, podrška evropskim integracijama ostaje, ali uz drastičnu promjenu pristupa.
"Raniji modeli bliskih političkih savezništava, poput odnosa Budimpešte s Beogradom i Banjom Lukom, bit će preispitani", naglašava Egeresi.
To uključuje i potencijalnu promjenu politike prema azilantima, što bi moglo direktno utjecati na slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog. Prema Ukrajini se očekuje ublažavanje konfrontacijskog pristupa i prestanak blokada pomoći EU, uz zadržavanje fokusa na pitanja mađarske manjine.
Odnos prema Izraelu, Rusiji i Americi
Egeresi se osvrnuo i na najavu mogućeg hapšenja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, što vidi kao poruku o promjeni pristupa međunarodnom pravu.
Nova vlada može zaustaviti proces povlačenja Mađarske iz Međunarodnog krivičnog suda koji je pokrenula prethodna vlast. Odnosi s Izraelom ostaju važni, ali uz uravnoteženiji pristup.
Iako se očekuje redefiniranje odnosa s Rusijom, do potpunog prekida vjerovatno neće doći. Odnosi sa SAD-om postat će pragmatičniji i manje personalizirani nego u periodu Orbána i Trumpa.
Migracijska politika i stroga kontrola granica vjerovatno će ostati nepromijenjene kao rijetki elementi kontinuiteta.