Istraživanje organizacije Life After Cancer pokazalo je da 92% preživjelih smatra život nakon raka izazovnijim od samog tretmana. Ipak, preživljavanje često donosi novi pogled na život, gdje se porodica i vrijeme cijene više od materijalnog bogatstva.
Suočavanje sa strahom od ponovne pojave (Recurrence)
Strah da bi se rak mogao vratiti je "razlog broj jedan" zbog kojeg pacijenti traže psihološku pomoć, kaže Robin Muir, specijalista klinički psiholog u dobrotvornoj organizaciji Maggie’s. Studije pokazuju da preživjeli imaju 27% veću vjerovatnoću da dožive anksioznost.
Priznajte strah: "Briga je normalna," kaže Muir. Pritisak da se bude 'pozitivan' i 'snažan' pogoršava situaciju.
'Scanxiety': Testovi i snimanja mogu izazvati 'scanxiety' (anksioznost zbog skeniranja). Informišite bliske ljude da vaša anksioznost može skočiti u to vrijeme i koristite tehnike opuštanja.
Kontrola simptoma: Umjesto da brinete o svakom bolu, pitajte ljekare koji su specifični znakovi hitne prirode na koje trebate obratiti pažnju.
Pravilo Rosamund Dean: Napišite novi simptom i postavite podsjetnik za dvije sedmice. "Ovo daje vašem mozgu dopuštenje da zaboravi na to za sada. Ako je simptom i dalje prisutan, provjerite ga."
Oporavak od iscrpljenosti
Umor, duboka iscrpljenost koja ne nestaje nakon spavanja, najčešće je prijavljena fizička nuspojava.
Izbjegavajte "boom and bust": Pacijenti se pokušavaju vratiti u normalan život, ali to često nije moguće. Muir podstiče pacijente da prihvate umor kao normalan i da postepeno napreduju.
Aktivnost pomaže: Vježbanje (hodanje, joga, ili blagi trening snage) dokazano smanjuje umor i može prepoloviti rizik od povratka raka. Počnite s malim, upravljivim koracima.
Utjecaj na sliku tijela i odnose
Ožiljci, gubitak dojke, stoma ili gubitak kose masovno utječu na sliku tijela i odnose.
Terapija i podrška: Individualna terapija i grupe podrške su od vitalne važnosti. "Susret s drugima koji se osjećaju isto može podstaći samilost i prihvatanje."
Suočavanje s promjenama: Muir preporučuje nježno suočavanje: masiranje ožiljaka i gledanje tijela na ljubazan način, umjesto izbjegavanja, pomaže pomirenju s promjenama.
Gubitak identiteta
Tokom liječenja, mnoge uloge koje su davale identitet (posao, briga o unucima, kuhanje) nestaju. Povratak može biti zastrašujući.
Redefinisanje: Steph Davies iz Life After Cancer savjetuje da se zapitate: Šta mi je sada zaista najvažnije? i Koje lekcije želim prenijeti?
Izgradnja povjerenja: Važno je postepeno se vratiti aktivnostima: šetnja 15 minuta dnevno, susret s prijateljem, ili planiranje putovanja.
Poteškoće u komunikaciji
Podrška prijatelja i porodice često nestaje kada tretman prestane, što vodi usamljenosti.
Budite jasni: Savjetujte bliskim osobama: "Samo mi treba da slušate, ne morate to popraviti."
Povezivanje s vršnjacima: Grupe podrške (lično ili online) pružaju siguran prostor za dijeljenje briga s onima koji razumiju iskustvo iz prve ruke.
"Život poslije raka nije nužno povratak osobi koja ste bili prije: radi se o kretanju naprijed u život koji odražava ono što ste sada," zaključuje Davies.