Bio je to popriličan kontrast. U četvrtak je delegacija Pentagona boravila u Kijevu. Razgovarali su s predsjednikom Zelenskim o nacrtu plana za okončanje rata u Ukrajini.
Istog dana, na ruskoj državnoj televiziji, predsjednik Putin se pojavio u vojnoj uniformi. Razgovarao je sa svojim vojnim zapovjednicima o nastavku borbi, piše BBC.
"Imamo naše zadatke, naše ciljeve," izjavio je čelnik Kremlja. "Glavni je bezuslovno ostvarenje ciljeva specijalne vojne operacije."
List Izvestija nazvao je Putinovu posjetu komandnom centru “signalom Americi da je spreman pregovarati o Ukrajini – pod ruskim uslovima.”
I to nas vraća na mirovni plan.
Procurio mirovni plan
Kremlj tvrdi da “nije dobio ništa zvanično” iz Washingtona. Ali 28-tačkovni prijedlog je široko procurio i objavljen – i naširoko protumačen kao povoljan za ruske mirovne uslove.
Štaviše, objavljeni plan pojavio se nakon posjete Putunovog izaslanika Kirilla Dmitrievа Americi. Učestvovao je u trodnevnim razgovorima u Miamiju sa specijalnim izaslanikom predsjednika Trumpa, Steveom Witkoffom.
Prema nacrtima prijedloga koji su dostupni, Ukrajina bi Rusiji prepustila dijelove Donbasa koji su još pod kontrolom Kijeva; ukrajinske oružane snage bi bile smanjene, a Ukrajina bi se obavezala da neće pristupiti NATO-u.
Kremlj neće potvrditi sadržaj. Ali savjetuje Kijevu da prihvati uslove.
“Efikasan rad ruske vojske trebao bi uvjeriti Zelenskog i njegov režim da je bolje postići dogovor – i to odmah,” rekao je novinarima portparol Dmitrij Peskov tokom konferencijskog poziva iz Kremlja.
Mirovni prijedlog ne znači automatski i mir.
Šta ako ne bude dogovora?
Prokremaljski komentatori insistiraju da će, bez obzira na dogovor, Rusija pobijediti.
“Svi su mislili da je ideja mirovnog sporazuma potonula u močvari,” piše Moskovski Komsomolets. “Ali odjednom je iz ovog blata izletjela raketa s novim, ili bolje rečeno ‘staronovim’ mirovnim planom, s nečim što podsjeća na Aljaska samit. Iskočila je kao kutija iznenađenja.
“Koliko dugo i koliko daleko će ovaj projektil letjeti? Hoće li se srušiti, sabotiran od Evrope i Kijeva? Čak i ako je lansiranje lažan start, malo je vjerovatno da će promijeniti opšti trend. Odnos snaga se pomjera u korist Rusije.”
Ali nakon skoro četiri godine rata, Rusija je takođe pod pritiskom. Od svoje invazije na Ukrajinu, ruska vojska pretrpjela je ogromne gubitke, a kod kuće ekonomija posustaje. Budžetski deficit raste, prihodi od nafte i gasa opadaju.
“Ruska industrija je negdje između stagnacije i pada,” objavila je ove sedmice Nezavisima Gazeta.
Nejasno je, ipak, hoće li ekonomski pritisci promijeniti Putinove procjene i uvjeriti ga da je sada trenutak za okončanje njegove takozvane specijalne operacije – čak i pod uslovima za koje mnogi vjeruju da idu u korist Moskve.
Mnogi – ali ne svi.
Obaveza zapadnih saveznika
Neki elementi mirovnog plana nisu dobro prihvaćeni u Rusiji. Neka izvještavanja sugerišu da bi Ukrajini mogli biti ponuđeni sigurnosni garancijski modeli po uzoru na NATO-ov član 5. To bi moglo obavezati zapadne saveznike da svaki budući ruski napad na Ukrajinu tretiraju kao napad na cijelu transatlantsku zajednicu i pokrenu zajednički vojni odgovor.
“Ovo je, zapravo, Ukrajina u NATO-u,” piše Moskovski Komsomolets, “samo bez raspoređivanja baza i oružja na njenoj teritoriji.”
Kompletni detalji mirovnog plana još uvijek nisu potvrđeni. Može se desiti da ulazimo u još jedno razdoblje intenzivne diplomatije.
Za sada, ipak, ruski rat protiv Ukrajine se nastavlja.