Brojna ključna pitanja u vezi s mogućim primirjem u Ukrajini i dalje ostaju neriješena, poručeno je u ponedjeljak iz Kremlja, uz napomenu da ruski predsjednik Vladimir Putin podržava ideju prekida sukoba, ali da je potrebno prethodno riješiti niz otvorenih pitanja, javlja Anadolu.
Prošlog mjeseca, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, postignuta su dva sporazuma između Rusije i Ukrajine – jedan koji se odnosi na "osiguranje sigurne plovidbe" u Crnom moru i drugi o 30-dnevnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu. Ovi sporazumi su postignuti nakon pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Uprkos tome, obje strane redovno optužuju jedna drugu za kršenje dogovorenog prekida napada na energetske objekte.
"Predsjednik Putin zaista podržava ideju primirja. Međutim, prije toga mora se odgovoriti na niz pitanja koja još uvijek vise u zraku", izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu za medije u Moskvi.
Peskov je naveo da postoji problem "nedostatka kontrole" ukrajinske vlade nad vlastitim ekstremističkim i nacionalističkim jedinicama koje, kako tvrdi, "ne poštuju naredbe Kijeva".
"Također, postoje i planovi za dalju militarizaciju Kijeva. Svi ovi detalji još uvijek su na stolu", dodao je Peskov.
Istaknuo je da Moskva i Washington još nisu usuglasili tačne datume za nastavak pregovora.
Peskov je odbacio optužbe iz Kijeva da ruske snage gađaju civilne objekte u Ukrajini, nakon smrtonosnog napada na grad Krivi Rih prošlog petka, u kojem je poginulo 20 osoba, a 75 je povrijeđeno.
"Naša vojska gađa isključivo vojne i vojnopovezane ciljeve. Nikakvi napadi nisu usmjereni na društvene objekte ili infrastrukturu", kazao je portparol Kremlja.
Govoreći o pregovorima vezanim za iranski nuklearni program, Peskov je istaknuo da Rusija ostaje u stalnom kontaktu s iranskim partnerima.
"U stalnim smo konsultacijama s Iranom, uključujući i pitanje nuklearnog sporazuma. Taj dijalog će se nastaviti u bliskoj budućnosti", poručio je.
Na kraju je komentirao i stanje na globalnom tržištu nafte, koje je opisao kao "izuzetno nestabilno, napeto i emocionalno nabijeno", dodajući da vlasti čine sve što mogu kako bi ublažile posljedice američkih carina.
Podsjećamo, prošle srijede američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje širokih carina u rasponu od 10 do 50 posto na uvoz iz više zemalja i ekonomskih regija.
