Sa dvije vakcine protiv COVID-19 domaće proizvodnje u trećoj kliničkoj fazi provjera, Kuba je sve bliže da postane prva država Latinske Amerike koja je razvila vlastitu vakcinu protiv korona virusa.
Otok s oko 11 miliona stanovnika, koji je desetljećima na udaru američkih trgovinskih sankcija, u procesu je razvoja pet eksperimentalnih vakcina, među kojima su Soberana 02 i Abdala, koje su stigle do posljednje faze testiranja prošlog mjeseca.
Imena vakcina otkrivaju koliko Kuba u njima vidi nacionalne borbe. Soberana u prevodu znači “suverena“, dok je Abdala ime dobila po patriotskoj poemi Josea Martija, heroja kubanske revolucije.
Blizu 44.000 osoba će dobiti vakcinu Soberana 02, a 48.000 volontera je sakupljeno za probu Abdale. Kako navode lokalni mediji, još 150.000 djelatnika na prvim linijama borbe će također dobiti vakcinu Soberana 02.ž
Centar za genetski razvoj i biotehnologiju, a koji razvija Abdalu, nada se kako će početkom juna imati “efikasne rezultate“, dok se rezultati testiranja Soberane, koju razvija Institut Finlay, očekuju u maju.
“Već imamo pozitivne preliminarne rezultate. Oni bi nam mogli dati šansu da predstavimo dosije kubanskim vlastim, što bi nam moglo do kraja narednog mjeseca donijeti odobrenje za vanredno korištenje proizvoda koji neće biti kandidat, već pravi proizvod“, navodi za Al Jazeeru Ricardo Perez, šef međunarodnih odnosa na Finlayu.
Gerardo Guillen, direktor biomedicinskog istraživanja na Centru za genetski razvoj i tehnologiju, za Al Jazeeru kaže kako postoji visoko povjerenje javnosti u kandidate za vakcine.
“Pošto je zdravstvo zajedničko i besplatno i centri nemaju zaradu od pristupa ovim vakcinama, ovi uvjeti uklanjaju mnoge etičke barijere i stvaraju mnogo povjerenja u centre za istraživanje i proizvodnju vakcina“, ističe on.
Kuba se nada da će moći vakcinisati sve svoje stanovnike prije kraja ove godine. Iz Instituta Finlay navode kako mogu proizvesti 100 miliona doza vakcine Soberana 02 ove godine. Žele zadovoljiti domaću potražnju i moći izvoziti preostale vakcine.
To je jako ambiciozan cilj, no kubanske farmaceutske i biotehnološke industrije imaju višedecenijsku historiju i napravili su mnoge vakcine, poput onih protiv hepatitisa B i meningitisa B.
“Kuba razvija vakcine od 1980-ih, iako imaju siromašnu i disfunkcionalnu ekonomiju vlasti uspijevaju razviti važnu tehnološku platformu za ovako malu državu“, ističe kubanski ekonomista Ricardo Torres za Al Jazeeru.
Predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije u Kubi Jose Moya govori kako je otok već razvio 80 posto vakcina koje su dio državnog programa imunizacije.
“Kuba ima kapacitet da ovo radi. Ovo je važno i za regiju, jer bi to moglo stvoriti mogućnost prenosa tehnologije u našim državama“, ističe Moja za Al Jazeeru.
Borba za razvoj vakcina dešava se u vrijeme povećanja zaraze korona virusom na otoku. Sedmodnevni prosjek novih infekcija 28. aprila je bio iznad 1.100. Od početka pandemije na Kubi je od COVID-19 umrlo 614 osoba.
Većim dijelom prošle godine ova država je bilježila nisku stopu novih slučajeva zaraze. Povećanje je uslijedilo nakon odluke Vlade da otvori granice za strana putovanja u novembru. No, broj oboljelih i preminulih na Kubi je i dalje znatno niži od drugih dijelova svijeta.
Vlasti nisu naručile vakcine iz drugih država i Kuba se nije prijavila u COVAX program, koji podržava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Vlasti ne komentiraju odluku da se pouzdaju u domaću proizvodnju vakcina.
Guillen ističe kako su neke države imale problema s dostavom vakcina te kako je američki embargo otežao Kubi da dođe do određenih materijala.
“Neke države, koje su već potpisale ugovore, ne mogu doći do vakcina koje su kupile jer nema dovoljnih količina. Na Kubi je situacija teža zbog embarga, pa se stoga moramo pouzdati u vlastite kapacitete i to je ono što i radimo“, dodaje.
Američki embargo Kubi je jedan od najdugotrajnijih trgovinskih embarga u modernoj historiji. Nametnut je 1950-ih i zabranjuje većini kompanija i pojedinaca iz SAD-a da posluju s Kubom. Po njemu, zabranjena je prodaja Kubi svih medicinskih proizvoda koji sadrže više od 20 posto američkih komponenti, a pojedinačne dozvole su potrebne za opremu koja tih komponenti ima više od 10 posto.
Tokom mandata Donalda Trumpa, 90 novih ekonomskih restrikcija je nametnuto Kubi, a ciljane su finansijske transakcije, turizam, energetika i strane investicije. Zbog blokade je teško dobiti sirovine za vakcine i isplatiti međunarodne uvoznike u Kubu, navodi Guillen.
“Ovo je jako stroga blokada. Pokušavamo doći do proizvoda koji nemaju američku tehnologiju, ali je to jako teško. Kada to pokušamo preko trećih država, često se desi da su i one blokirane… Tehnologija za Kubu je blokirana“, dodaje.
No, kako provjere vakcina napreduju, vlasti govore o slanju tih doza državama kao što su Venecuela i Iran, gdje je Soberana 02 također u poodmakloj fazi probe. Ranije ovog mjeseca je Venecuela objavila potpisivanje sporazuma s Kubom kojim dobijaju dozvolu za proizvodnju vakcine Abdala.
“Prioritet nam je do sada bio razvoj vakcine za domaće stanovništvo. Kuba je uvijek bila otvorena za saradnju jug-jug, no naš proizvodni kapacitet nije neograničen, pa ćemo se morati dogovoriti s kolegama kako bi pronašli druga rješenja“, ističe Guillen.
