Kućna prašina može se činiti kao bezopasna smetnja, no stručnjaci upozoravaju da njene sićušne čestice koje lebde zrakom ili se talože ispod kauča mogu predstavljati opasnost za zdravlje. Prašina sadrži mrtve stanice kože, ostatke dlaka, grinje, vlakna iz odjeće i namještaja, plijesan i spore gljiva, alergene (poput peludi), bakterije, čestice tla unesene izvana, pa i mikroplastiku, no ozbiljnija prijetnja dolazi iz hemikalija. Naučnici su u istraživanju iz 2016. u kućnoj prašini pronašli visoke razine ftalata, fenola i protupožarnih retardanata, dok je istraživanje iz 2020. u uzorcima kućne prašine identificiralo čak 258 hemikalija. Među njima su se našli pesticidi, ali i perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS) koje zbog postojanosti u našim tijelima i okolišu nazivaju „vječnim hemikalijama”. Novo istraživanje, objavljeno u International Journal of Cancer, pokazalo je da su djeca koja su bila izložena mješavini osam PFAS-ova iz kućne prašine imala 60 posto veću vjerojatnost da će oboljeti od leukemije nego djeca s manjom izloženošću.
U grlo i želudac
Mnoge od hemikalija otkrivenih u kućnoj prašini utječu na rad našeg endokrinog sistema, što znači da zaustavljaju, imitiraju ili ometaju hormone, a to može ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje. Te hemikalije imaju za nas neugodnu sposobnost „slijepiti se” s kućnom prašinom te ondje i ostati, a budući da prašina dopire svuda, lako ćemo je udahnuti, progutati ili ćemo je apsorbirati kroz kožu i one će završiti u našim tijelima", naglasila je dr. Robin Dodson s Instituta Silent Spring.
Većina udahnute prašine odlazi u stražnji dio grla i u želudac gdje se probavlja. Kratkoročno, hemikalije iz nje mogu dovesti do iritacije dišnog sustava i izbijanja alergija ili astme. Dugoročno je pak izloženost nekim od endokrinih disruptora povezana s povećanim rizikom od reproduktivnih problema (poput endometrioze ili smanjene kvalitete sjemena), raznih oblika raka, pretilosti, dijabetesa tipa 2, problema sa štitnjačom, bolesti jetre i bubrega te neuroloških i razvojnih poremećaja, kao što je poremećaj pažnje. Mehanizmi djelovanja ovih hemikalija razlikuju se, no nešto im je zajedničko: ovisno o vremenu i dozi izloženosti mogu ometati endokrini sistem i time utjecati na razvoj ili funkcioniranje stanica i organa. Te promjene mogu povećati rizik od pojave poremećaja u razvoju i nastanka zdravstvenih problema.
Za koga su najopasnije
"Šteta od izloženosti hemikalijama iz prašine može ovisiti i o temeljnom zdravstvenom stanju i osobnoj osjetljivosti. Djeca su izloženija već zato što su manja, uz to često sjede na podu te rado stavljaju predmete i ruke u usta. Tijela i mozgovi još im se razvijaju, pa su i zbog toga posebno ranjiva", kaže dr. Dodson.
Potencijalno povećanom riziku izložene su i trudnice i nerođena djeca, jer neke od ovih hemikalija, posebice ftalati, mogu utjecati na razvoj fetusa u maternici, upozorila je Shanna Swan, reproduktivna epidemiologinja i profesorica medicine okoliša i klimatskih nauka na Medicinskom fakultetu Icahn Mount Sinai. Starije i osobe s hroničnim bolestima, poput srčanih ili plućnih, također bi mogle biti osjetljivije na štetne učinke ovih hemikalija.