stav eksperta

Kuda ide bh. sport? Sporadični uspjesi zamagljuju stvarno stanje, država nema nikakvu strategiju

Razočarenje je bilo veće jer niti jedan sportski strukovni savez pa čak ni Olimpijski komitet nije pružio podršku u zaista neohpodnoj izmjeni postojećeg zakona, navodi Đonlagić
Piše Mirsad Đonlagić
sport 20

Naravno, ovdje mi nije namjera da izradim strategiju za razvoj sporta u državi, ali s obzirom na to da sam kao zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u dva navrata predlagao izmjenu Zakona o sportu u BiH - i oba puta doživio neuspjeh - ponukan sam da ponudim ovim tekstom put i način izrade temeljnih dokumenata za organizaciju i održiv razvoj sporta u BiH.

Neuspjeh sam doživio zbog činjenice da za tako nešto nije postojao politički interes.

Razočarenje je bilo veće jer mi niti jedan sportski strukovni savez, čak ni Olimpijski komitet, nije pružio podršku u zaista neophodnoj izmjeni postojećeg zakona.

Mnogo pitanja

Ovom prilikom možda je najbolje u kratkim crtama predložiti šta i kako bi bilo neophodno uraditi kao preduvjet za poboljšanje stanja u sportu i organizaciju sporta kao samoodržive društvene aktivnosti.

Pogotovo to postaje aktuelno zbog nekih sporadičnih uspjeha klubova i pojedinaca koji zamagljuju stvarno stanje u našem sportu i koji iza toga otvaraju mnoga pitanja koja su značajna za sport uopće.

Motiv za ovakav tekst je i činjenica da je sport “zamro” u nekim gradovima koji su bili u vrhu sporta u bivšoj državi, ne samo u Bosni i Hercegovini.

To je nekako i bilo za očekivati jer se situacija dramatično promijenila. Otišli su mnogi ljudi koji mogu i znaju, a oni koji bi željeli i mogli pomoći su jednostavno odstranjeni iz sporta.

Jasna je destrukcija sporta, nedostatak sredstava, sportskih objekata, izostanak rada sa mladima i sve veći priliv stranih igrača koji u suštini ne doprinose razvoju i napretku sporta u našoj zemlji.

Dakle, sve navedeno jeste i motiv da se predloži način na koji bi se moglo pomoći sportu, a to podrazumijeva izradu Strategije za sport.

Ovo posebno ima značaj zbog činjenice da se u sport ulažu pozamašna sredstva, ali sve je to palijativno i neorganizirano pa i izvan kontrole uz nerealne pojedinačne zahtjeve, što u suštini ne omogućava oporavak sporta niti njegovo pozicioniranje u društvu.

Svakako da treba početi od vizije i zato i počinjemo ovaj materijal sa kratkom vizijom:

Vizija

Sport je temelj zdravog, modernog i pravednog društva.

On oblikuje fizički i mentalno zdrave generacije, jača zajedništvo, doprinosi privredi i predstavlja državu na međunarodnoj sceni.

Cilj državne strategije je inkluzivan, održiv i efikasan sportski sistem u kojem su mladi prioritet, a uspjeh rezultat znanja, rada i sistemske podrške.

Mora se jasno definirati uloga svih investitora u sport, od njihovog ulaganja do uloge u razvoju turizma i uticaja na tržišne politike.

Država kao garant sporta u javnom interesu

Preduvjet za pokretanje promjena leži u čvrstom i definiranom stavu države koja je jasno definirale ciljeve i mjere i bitne elemente za funkcioniranje sportskog sistema.

Ciljevi: Sport kao strateška društvena oblast, jednake šanse za sve – bez obzira na mjesto rođenja, pol, imovinsko stanje..., dugoročno planiranje razvoja sporta.

Mjere: Usvajanje i implementacija državne strategije sporta, jačanje zakonodavnog okvira i nadzora nad trošenjem javnih sredstava.

Državno finansiranje: Omladinski i školski sport, sport osoba sa invaliditetom, sport u manjim sredinama, državne reprezentacije, ključne infrastrukture u javnoj svojini.

Uloga tržišta i privatnog sektora

Promjena državne strukture i načina organiziranja otvara nove mogućnosti za finansiranje sporta i to zahtijeva i odgovarajuću zakonsku regulative.

Ciljevi: Razvoj profesionalnog sporta na zdravim osnovama, privlačenje investicija i sponzora, smanjenje zavisnosti elitnog sporta od državnog budžeta.

Mjere: Poreski podsticaji za ulaganja u sport, jasna pravila za javno-privatna partnerstva, podrška profesionalnim ligama kroz regulativu, a ne direktno finansiranje.

Uloga i značaj lokalne zajednice – temelj sportskog sistema

Ciljevi: Dostupnost sporta svakom djetetu u svakom naselju, jačanje uloge lokalnih klubova i zajednica, aktivne opštine u promociji zdravog stila života.

Mjere: Finansijska podrška sportskim klubovima koji rade s djecom, izgradnja i održavanje lokalne infrastrukture, uvođenje sistema evaluacije učinka i javnog interesa, podrška rekreativnim i amaterskim manifestacijama.

Rad sa mladima – prioritet broj jedan

Ciljevi: Masovno uključivanje djece u sport, sistematski razvoj talenata, kvalitetan trenerski kadar u svakom mjestu.

Mjere: Reforma školskog sporta i fizičkog vaspitanja, sertifikacija i stalna edukacija trenera i sportskih pedagoga, saradnja između škola, klubova i saveza u selekciji i razvoju talenata, sportski razvoj u skladu s pedagoškim, zdravstvenim i obrazovnim principima.

Digitalizacija sporta

Ciljevi: Modernizacija sportskog sistema, transparentno upravljanje i pristup podacima, povećanje efikasnosti i dostupnosti sportskih usluga.

Mjere: Uvođenje “nacionalne digitalne platforme za sport” (registar klubova, trenera, sportista, termina), digitalna prijava i evidencija treninga, takmičenja i rezultata, online sistem za raspodjelu javnih sredstava uz praćenje rezultata i utjecaja, korištenje digitalnih alata u treningu, evaluaciji i edukaciji.

Inkluzija ranjivih kategorija

Ciljevi: Sport dostupan svima – bez izuzetka, aktivno učešće marginaliziranih grupa, borba protiv diskriminacije u sportu.

Mjere: Posebni programi i fondovi za djecu iz porodica slabijeg imovinskog stanja, osobe sa invaliditetom, pripadnike manjina, starije osobe i žene u sportu.

Pristupačnost sportskih objekata i sadržaja, edukacija trenera i klubova o inkluzivnim praksama.

Sport kao privredna grana i dio turizma

Ciljevi: Razvoj sporta kao generatora ekonomskog rasta.

Korištenje sporta za promociju zemlje i lokalnih zajednica, povezivanje sporta, turizma i kulture.

Mjere: Razvoj sportsko-turističkih destinacija (maratoni, biciklističke staze, planinski sportovi, sportovi na vodi...), podrška organizaciji međunarodnih takmičenja i sportskih događaja, povezivanje sportskih klubova, lokalnih zajednica i turističkih organizacija, poreske olakšice za ulaganja u sportsku infrastrukturu dostupnu i turistima.

Zaključak: Sport kao javno dobro i razvojna šansa

Naš model sporta je javno orijentiran, tržišno otvoren, digitalno podržan, socijalno inkluzivan i privredno koristan. Sigurno da država mora voditi sport u javnom interesu.

Tržište može ojačati profesionalni i privredni aspekt sporta.

Lokalna zajednica mora biti jezgro razvoja sporta za sve.

Zato ćemo samo tako sport učiniti dostupnim svakom djetetu, svakom građaninu i svakom regionu – kao sredstvo zdravlja, jednakosti i razvoja.

(Autor teksta je univerzitetski profesor, jedan od pokretača Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, član više tijela Međunarodne košarkaše federacije - FIBA-e - te nekadašnji zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine)

Mirsad Đonlagić Olimpijski komitet BIH Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu