Američke kompanije ostaju bez „sitnog novca“ otkako je administracija Donalda Trumpa početkom ove godine odlučila da prekine kovanje kovanica od jednog centa.
Mnoge prodavnice sada zaokružuju cijene na najbližih pet centi, jer ne postoje federalne smjernice o tome kako postupati u ovakvim situacijama.
„Vrlo brzo se to nakupi“, rekao je Dylan John, viši direktor za odnose s vladom u Nacionalnoj federaciji maloprodaje.
U februaru je Trump izjavio da je proizvodnja kovanica preskupa i rasipna, te je na društvenim mrežama pozvao da se „smanji budžetsko rasipanje naše velike nacije, pa makar to bilo cent po cent“.
Kovnica novca SAD službeno je prestala s proizvodnjom penija u maju. Ministarstvo finansija procijenilo je da će nestašice početi početkom 2026. godine, ali su se dogodile mnogo ranije.
Banke više ne mogu dobiti penije od savezne vlade, pa ih ni preduzeća ne mogu povući iz banaka.
„Prvi put smo čuli za problem krajem augusta, početkom septembra“, rekao je John, dodajući da to „zaista utiče na svaku kompaniju koja posluje gotovinom“.
Sada prodavci ne znaju kako postupiti kad su im kase prazne, a kupcu treba kusur.
Privremeno rješenje za mnoge je zaokruživanje cijena na najbližih pet centi. Ipak, neki gradovi, poput New Yorka, zahtijevaju da trgovci daju tačan kusur, dok drugi ne dozvoljavaju razliku između cijena plaćenih gotovinom i karticom.
Da bi izbjegli pritužbe i tužbe, mnogi trgovci zaokružuju naniže. „Govore o gubitku do četiri centa po svakoj gotovinskoj transakciji“, rekao je John, dodajući da je to neodrživo.
Zbog toga neke trgovine pozivaju kupce da plaćaju tačnim iznosom ili donesu svoje penije od kuće.
Lanac prehrambenih prodavnica Quick Trip objavio je da će ga zaokruživanje cijena ove godine koštati i do 3 miliona dolara.
Američki novčići su i ranije prestajali da se proizvode, poput onih od pola centa, tri centa ili 20 centi koji su ukinuti u 19. stoljeću. Ali, prošlo je više od 200 godina otkako je povučen osnovni novčić kao što je peni, uveden još 1793. godine.
„Ljudi ne žele penije dok ih više ne mogu vratiti“, kaže Leonard.
Pravljenje jednog penija košta gotovo četiri centa.
Mark Weller, izvršni direktor organizacije Amerikanci za obične cente, upozorava da će ukidanje penija najviše pogoditi siromašne građane.
„To su ljudi koji nemaju pristup bankama, tekućim računima ni karticama. Šteti se grupama s nižim prihodima kad se počne s zaokruživanjem“, rekao je.
Weller dodaje da će uštede vlade biti nadoknađene povećanom potražnjom za novčićima od pet centi, čija je proizvodnja još skuplja, skoro 14 centi po komadu.
„Uvijek će postojati peniji“, zaključuje John. „Ljudi ih samo zaborave u džepovima, izgube na kauču ili čuvaju u teglama, to su kovanice koje nikad ne uđu u opticaj.“