Kupovina polovnog automobila često počinje istim pitanjem: Da li je kilometraža stvarna? Broj na instrument-tabli može izgledati uvjerljivo, ali sam po sebi ne mora značiti mnogo. Upravo zato prilikom pregleda vozila treba sagledati širu sliku, dokumentaciju, stanje automobila, servisnu historiju i tragove korištenja.
Vraćanje kilometara jedan je od najčešćih rizika pri kupovini polovnog vozila. Automobil s manjom prikazanom kilometražom može postići višu cijenu, ali kupac zapravo preuzima rizik većeg habanja motora, mjenjača, ovjesa i drugih skupih dijelova. Zato se ne treba oslanjati samo na ono što pokazuje brojač kilometara.
Prvi trag često se može pronaći u unutrašnjosti vozila. Ako automobil navodno ima malu kilometražu, a volan je jako izlizan, sjedište deformirano, ručica mjenjača istrošena, pedale uglačane, a dugmad izlizana, potreban je dodatni oprez. Nijedan od tih znakova sam za sebe ne dokazuje prevaru, ali više takvih detalja zajedno može biti ozbiljno upozorenje.
Sumnju može izazvati i servisna historija. Računi, servisna knjižica, zapisi ovlaštenih servisa i podaci s tehničkih pregleda trebali bi imati logičan slijed. Ako je na nekom starijem računu zabilježena veća kilometraža nego što automobil ima danas, teško je pronaći opravdanje za takvu razliku. Isto vrijedi i za velike praznine u evidenciji održavanja.
Prilikom kupovine polovnog automobila važno je provjeriti i broj šasije, odnosno VIN oznaku. Putem nje se u pojedinim bazama podataka mogu pronaći raniji zapisi o kilometraži, fotografije, servisni podaci ili informacije s tehničkih pregleda. Ipak, treba imati na umu da nijedna baza ne mora sadržavati kompletnu historiju vozila, posebno ako je automobil uvezen ili je bio registriran na više različitih tržišta.
U Hrvatskoj postoji i službeni način provjere ranijih zapisa o kilometraži. Centar za vozila Hrvatske navodi da se prilikom svakog redovnog tehničkog pregleda stanje kilometraže evidentira u sistemu prema broju šasije, i to do pet godina unazad. Zainteresirana osoba može u stanici za tehnički pregled zatražiti potvrdu o ranije evidentiranim stanjima kilometraže, uz propisanu dokumentaciju. Takva potvrda ne može se dobiti za vozilo koje je tek uvezeno i još nije obavilo tehnički pregled u Hrvatskoj.
Vrlo jednostavan test jeste i poređenje općeg stanja vozila s prikazanom kilometražom. Automobil koji je zaista malo vožen obično ima manje tragova korištenja, očuvaniju unutrašnjost i uredniju servisnu dokumentaciju. S druge strane, mala kilometraža uz nejasnu historiju, istrošenu unutrašnjost i sumnjivo nisku cijenu razlog su za dodatni oprez.
Ni dijagnostika nije uvijek savršeno rješenje. Može pomoći jer se podaci o kilometraži ponekad nalaze u više upravljačkih jedinica vozila, ali profesionalno manipulirani automobili mogu biti mnogo teži za otkrivanje. Zato je najbolji pristup kombinirati više provjera: dokumentaciju, stanje vozila, VIN izvještaj, podatke s tehničkih pregleda i pregled kod stručne osobe.
Posebnu pažnju treba obratiti na ponašanje prodavača. Ako izbjegava odgovore na pitanja, nema potrebnu dokumentaciju, ne dopušta provjeru vozila ili vas požuruje da donesete odluku, bolje je odustati. Kod polovnog automobila najskuplja greška često nije platiti nešto više, već kupiti vozilo s problemom koji je bio vidljiv još prije kupovine.
Najsigurnije pravilo je jednostavno: ako se kilometraža, dokumentacija, stanje unutrašnjosti i priča prodavača ne podudaraju, od takvog automobila najbolje je odustati.