O tome je li rat u Ukrajini ugrozio bankarski sektor, za Dnevnik 2 je govorio Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
“Rat je svima donio nemir u duši i on će trajati sve dok taj rat bude trajao, pogotovo što smo bili svjedoci rata u BiH i svih negativnih posljedica koje je donio. Zbog toga su i u početku krize bili redovi u BiH ispred Sberbanke jer se s njom povezivala Rusija. Na našu sreću, Rusija i Sberbanka već od 2014. nemaju nikakve veze jer su već te godine bile sankcije Rusiji, a Sberbenka, koja je poslovala u okviru banke u Austriji, dovoljno je dobro poslovala – čak među najboljim u BiH – i nikakvog razloga nije bilo da ima problema. No, jasno je da je to lako reći - kad ljudi vide sve negativne vijesti. Htjeli su se i uvjeriti. Tu su reagirale i agencije jer Sberbanku su mogli uništiti samo njeni klijenti – ako svi odjednom pokušaju doći do onoga što nije moguće. Sberbanke su sad u vlasništvu domaćih banaka”, podsjetio je Kutle.
Banke u BiH imaju dovoljno novca – nažalost i više, kaže Kutle, nego što je potražnja za kreditima: “Uvijek na CBBiH ima onoliko novca koliko je obavezna rezerva, viška toliko novca na koje banke plaćaju negativnu kamatu. U BiH banke jedva čekaju neke razvojne mogućnosti, kako bi taj novac upotrijebile”.
Nije realno očekivati rast kamatnih stopa, ističe Kutle, ni u kratkoročnom ni u srednjoročnom periodu – to je ova godina i naredna godina. Dva su razloga, kaže on: “U ovoj godini je ponuda novca u BiH puno veća od potražnje i kamatne stope su jako niske. Stambeni krediti su po nižim kamatnim stopama nego u jednom dijelu EU-a. Banke jedva čekaju da plasiraju svoj novac. Druga stvar je povećanje cijene novca EU-a. ECB bi po čistim ekonomskim kategorijama trebala povećavati kamatnu stopu je inflacija je sve veća, ali zbog situacije u Evropi, prezaduženosti, zbog toga što ECB svake godine štampa 700-800 milijardi eura novca bez pokrića – teško je očekivati u ovoj godini povećanje kamatnih stopa u eurozoni. U Americi će to povećanje kamatnih stopa biti do nekih 0,5 posto, ali na našem tržištu se to neće moći osjetiti”.
Kutle je objasnio i šta se dešava kada neko ima više od 50.000 maraka, koliko garantuje Agencija za osiguranje depozita: “To je stvar zakonodavne regulative. 50.000 maraka je po pojedinom ulogu, ostali dio bi došao u masu banke koja propada. Ali mi nemamo indicije da je neka banka u lošijem položaju nego što je bila u prošlom periodu niti se ova kriza može odraziti na kvalitetan rad banarskog poslovanja. Ona će se odraziti, ako dugoročno bude trajala, na profitabilnost bankarskog poslovanja jer svi klijenti koji rade s bankama imat će svojih problema zbog raznih poskupljenja, a naročito energenata, a to znači povećanje inflacije. Kupovna moć se neće moći tako povećavati da može parirati povećanju cijena i jasno je da u toj stagnaciji i inflaciji će banke ostvarivati manju profitabilnost, a ona nema veze sa stabilnosti i sigurnosti novca”.
