Konferencijom "Procjena zapadnog Balkana 2020 - Put naprijed" (Assesing the Western Balkan in 2020 - Way Forward), Nacionalni Komitet za američku spoljnu politiku (NCAFP), Fondacija društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo (SSVSA) i Nizami Ganjavi Međunarodni Centar (NGIC) počinju seriju razgovora i skupova uz učešće lidera, diplomata i eksperata.
Ocjena učesnika Foruma je da globalna neizvjesnost uzrokovana Covid-19 pandemijom uz kontinuirano djelovanje destabilizirajućih vanjskih faktora na zapadnom Balkanu je razlog zbog kojeg je potrebno izvršiti novu procjenu stanja u regionu i doći do preporuka za djelovanje u regionu kao i u široj euroatlanskoj zajednici.
Forumom je predsjedavala predsjednica NCAFP ambasadorica Suzan Elliot, ukazujući na ključne izazove sa kojima se danas svijet zajedno susreće.
Ambasador Frenk Vizner, kao jedan od autora NCAFP izvještaja pod nazivom "Vrijeme za akciju na zapadnom Balkanu - Prijedlozi politika za američku diplomatiju", je izložio neke od pravaca ubrzanja regionalnog puta ka stabilizaciji i euroatlantskim integracijama.
Nekadašnji predsjednici Hrvatske Ivo Josipović i Srbije Boris Tadić, kao i generalni sekretar NGIC Rovshan Muradov su dali svoju ocjenu stanja i neke od prioritetnih prijedloga daljeg djelovanja kako regiona u cjelini tako i međunarodnog okruženja i država zapadnog Balkana.
Ambasadorica Elliot je istakla važnost ovog Foruma i sljedećih Foruma u kojoj svi akteri trebaju učestvovati kako bi blagovremeno predložili konkretne preporuke za buduću administraciju predsjednika SAD, te da kao grupa trebaju istrajati da se one adekvatno prezentiraju u što skorije vrijeme nakon izbora.
Ekonomska kriza zapadnog Balkana nije samo posljedica pandemije već je i refleksija slabih institucija i nedostatka vladavine prava zemalja regiona, saopćeno je iz Fondacije društva zajedničkih vrijednosti.
U svom izlaganju Zlatko Lagumdžija je istakao da je pogoršanje odnosa među zemljama zapadnog Balkana rezultat "ne pokopanih aveti prošlosti" i politika koje nisu odustale od prekrajanja granica na račun Bosne i Hercegovine a kojima je već presuđeno u Hagu.
Problemi generisani od aktualne vlasti predvođene koalicijom četiri čovjeka se na kraju moraju rješavati u Bosni i Hercegovini, ali podrška nacionalističkim politikama koja dolazi izvan zemlje samo povećava unutrašnje probleme umjesto da pomaže ukupnoj regionalnoj stabilnosti.
Pokušaj delegitimiranja državnih institucija i svođenje BiH na sukob ili na dogovor tri "plemenska lidera" umjesto jačanja državnih institucija, kroz transformaciju države po standardima EU, samo ponovo otvara umjesto da rješava stare probleme. Primjer ovakvog ponašanja je, za sada prešutna, podrška iz susjedstva Dodikovom pozivanju na ujedinjenje bosanskohercegovačkog entiteta sa susjednom državom i njegova zvanična posjeta na najvišem nivou drugoj susjednoj državi kao samozvanog vođe jednog naroda, navodi se u saopćenju.
Regionalna stabilnost nije moguća bez poštivanja državnih institucija, vladavine prava i primjene evropskih vrijednosti u izgradnji društava zajedničkih vrijednosti u svakoj od država zapadnog Balkana umjesto nacionalističkih politika podjela iz 90-tih godina. BiH kao i region u cjelini predstavljaju svojevrsna "istočna vrata" EU i euroatlantskog prostora u cjelini kroz koja može "ulaziti" mir i stabilnosti ili sukobi i nesigurnost. To je razlog zbog kojeg je zajednički interes zapadnog Balkana, EU i SAD da se ubrzaju integracioni procesi u EU i NATO na osnovu vrijednosti i standarda koje važe za sve države.
U svom izlaganju Lagumdžija je ukazao na neophodnost američkog liderstva uz aktivnije učešće vodećih evropskih država na ubrzanju euroatlantskog puta BiH i regiona u cjelini.
U proljeće 2021. godine planiran je drugi otvoreni Forum na kojem bi bili prezentirani rezultati zajedničkih promišljanja i svojevrsna mapa puta stabilizacije i euroatlantskih integracija pojedinačnih država i regiona u cjelini.
