Zlatko Lagumdžija se na svom Facebook profilu osvrnuo na najavu gradnje novih hidroelektrana na Drini. Izjave o gradnji u petak su u Banjoj Luci potpisali premijeri Srbije i RS Ana Brnabić i Radovan Višković. Lagumdžijin status prenosimo u cijelosti:
„Nema nikome novih hidroelektrana na Drini bez međunarodnog sporazuma između država Bosne i Hercegovine i Srbije.
Oktobra 2012. godine Milorad Dodik, nakon dogovora koje je napravio u Srbiji i uz podršku nekih međunarodnih posrednika, najavio je da će RS i Srbija zajedno praviti nove hidrocentrale na srednjem toku Drine.
To je bilo eklatantno kršenje Ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i međunarodnog prava ne samo zato što je i Ustavni sud BiH konstatovao da „rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država“ već i zbog toga što se na rijeci koja je granica dvije države ne mogu praviti nikakvi objekti bez međudržavnog sporazuma.
Razgovori koje sam tim povodom imao tokom nekoliko sedmica sa čelnicima RS i Srbije, kao i sa prijateljima iz međunarodne zajednice, su se zasnivali na zdravom razumu uz poštivanje Ustava i međunarodnog prava. O tome se nismo javno prepucavali i hvatali jeftine političke poene sve dok nismo u razgovorima oborili jednostrani dogovor entiteta sa susjednom državom i postigli novi dogovor o Drini kao državnom projektu sa predsjednikom RS-a, čelnim ljudima Vijeća Ministara, Parlamentarne Skupštine, Predsjedništva BiH i entitetskim premijerima koji su bili iz SDPa i SNSDa.
Posljednjeg dana oktobra 2012. godine smo izašli u javnost sa dogovorom da Vijeće ministara BiH vodi proces davanja državne koncesije elektroprivredama Federacije i RS kao zajedničkom projektu u partnerstvu 50-50%, a da partner sa druge strane po principu 50-50% bude Elektroprivreda Srbije. Na tim principima se trebao sklopiti međudržavni sporazum na način kako je to na Dunavu prije 50 godina napravila Jugoslavija sa Rumunijom. Ovo je trebao biti model za izgradnju ukupnih hidropotencijala Drine kao rijeke koja ima karakter međunarodne granice.
Entiteske Vlade su donijele odgovarajuće odluke dok su nadležne institucije u Vijeću ministara pripremile svoj dio posla. Bjesomučnom kampanjom koja se tada vodila protiv svega što se vezalo za SDP i za mene, bez obzira na interese države, zaustavljena je realizaciju ovog dogovora. Nažalost, akterima te kampanje, dvojici od tri člana tadašnjeg Predsjedništva BiH, Izetbegoviću i Komšiću, nije padalo na pamet da stanu iza ovakvog međudržavnog projekta. Bez odluke Predsjedništva, jedine institucije koja je ovlaštena za međudržavne sporazume pa tako i za Drinu kao državnu granicu, ovaj projekat je zaustavljen.
A šta se dešava danas?
Čekajući osam godina da oni to bolje riješe sa „svojom parlamentarnom većinom“ dočekali smo da nas Dodik ponižava na jučerašnjem skupu održanom u Vladi RS gdje su premijeri RS i Srbije potpisali „Zajedničku Izjavu o realizaciji 3 hidroelektrane u gornjem slivu Drine“.
Dodikova izjava data tom prilikom da „nikada nismo dobili ponudu od Sarajeva da radimo nešto zajedno“ je tačna na svoj način.
Ono što mu je ponuđeno i što je prihvatio prije 8 godina zaista i nije ponuda „da radimo nešto zajedno“ na način da time ruši državu kao što to radi danas. Naprotiv.
SDA i DF, koji su Dodiku dali priliku da se ovako ponaša, su odmah odgovorili sa svojim „oštrim“ saopštenjem „da Srbija time krši suverenitet BiH“ kao da su neka nevladina organizacija ili nejaka opozicija a ne dvočlani lideri četvoročlane grupe lidera vladajuće koalicije koja već dugo „radi nešto zajedno“.
Svakome je jasno da Dodik ovu „Izjavu“ ne može realizovati kao što nije realizovao ni „Memorandum o gradnji 2 hidroelektrane gornjem toku Drine“ koji je u avgustu 2018. godine u Trebinju potpisan na zajedničkoj sjednici dvije vlade, RS i Srbije.
Jučerašnja Banjalučka Izjava nije samo još jedan prilog za rušenje države, mirovnog sporazuma i medjunarodnog prava, već i primjer podaničkog odnosa u kojem se drugoj državi daje većinsko vlasništvo nad državnom granicom i sve to sa kriminalnim javnim priznanjem da će se tako izbjeći zakon o javnim nabavkama u BiH.
Tu se mogla čuti još gomila izjava koje su osnov za državno tužilaštvo da se istraži lažno predstavljanje u ime države i „prodaje“ tuđe vlasništvo. Kako to da su prije dvije godine isti ljudi pričali o dvije hidrocentrale koje su tada koštale 200 milona eura, a da sada jedan premijer priča o investiciji o tri hidrocentrale od 200 a drugi o tome kako sve to košta 520 miliona eura?
Prirodno od Srbije ne treba očekivati da se plaši naših zvaničnih reakcija zbog rušenja mirovnog sporazuma, ali bih im toplo preporučio da se pripreme za poteze ozbiljnijih međunarodnih aktera“.
