Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija govorio je za podgoričku Pobjedu.
Ambasador Lagumdžija podsjeća da je, nakon Holokausta, Međunarodni tribunal u Hagu do sada utvrdio i presudio genocid u Ruandi, počinjen nad etničkom grupom Tutsi, i u Srebrenici, počinjen nad Bošnjacima.
#Pošto je usvojena Rezolucija UN kojom je uspostavljen Dan sjećanja na genocid u Ruandi, smatrali smo obavezom zatvoriti krug i proglasiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici", objašnjava ambasador Lagumdžija.
Ugrizao se za jezik
Na pitanje šta je Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. pored mira, donio BiH, on je odgovorio:
"Pored mira, kažete… Isto pitanje mi je svojevremeno postavila jedna Vaša kolegica. 'Ništa osim mira', odgovorio sam i ugrizao se za jezik.
Sjetio sam se, naime, Vilija Brandta i njegove poruke da mir nije sve, ali da bez mira ništa nije moguće.
Jer Dejton nam je zaista donio mir i 'odnio' rat. Možda je njegova najveća mana to što, nažalost, nije definirao ko je u tom ratu bio agresor a ko žrtva. Nisam bio u Dejtonu, nisam učestvovao u pregovorima, ali jesam u pripremi delegacije Bosne i Hercegovine.
Mislio sam da ne bi trebalo pregovarati sa Radovanom Karadžićem, nego sa ključnim akterima – Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom".
I danas je, i zbog svega što je proteklih godina radio Milorad Dodik, glavni cilj sačuvati spoljni okvir jedinstvne i suverene države, a onda stabilizirati mir. Često čujem pitanje - hoće li biti rata, dodaje on.
Pa, hoće li?
"Neće. Pogledajte, na primjer, posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti UN, tokom koje je ambasadorica SAD devet puta u govoru koji je trajao tri minuta pomenula riječ – stabilnost. Pogrešno bi bilo poziv na stabilnost tumačiti kao uslugu secesionistima. Ne.
Poziv na stabilnost je jasno izrečena poruka da se vratimo vladavini prava, poštivanju sudova, teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, te da se zaborave bilo kakve podjele i secesija. Amerika je veoma jasno Dodiku stavila do znanja da nema secesije. BiH je jedna država. Rat je opasan, ali je opasan i strah od rata, makar ostali u miru. I to se dešava u BiH", kaže Lagumdžija.
Tri elementa
Naglašava da Dejtonski sporazum sadrži tri elementa koji su sastavni dio ustavno-pravnog okvira BiH.
"Međunarodno vojno prisustvo (nekada SFOR, danas EUFOR), zatim Visoki predstavnik sa Bonskim ovlastima i troje stranaca od ukupno devet sudija Ustavnog suda BiH.
Oni se ne mogu mijenjati sve dok BiH ne postane država u punom kapacitetu, bez mogućnosti blokada i subverzija, odnosno dok ne uđe u EU ili u NATO. Uostalom, i Austrija je od Drugog svjetskog rata do ulaska u EU bila protektorat četiri velike sile – Amerike, UK, SSSR-a i Francuske", dodaje on.
Kaže da danas imamo one koji sanjaju tzv. Dejton dva.
Nema ni govora
"Ne vjerujem da će doći do toga, a sasvim sam siguran da o trećem entitetu nema govora.
Tim prije što je treći entitet način da neki političari ostanu na vlasti i da nastave da pljačkaju vlastiti narod. I Dodikova prijetnja secesijom tome je služila: zna se da će ulaskom u EU svi završiti kako zaslužuju – kao osuđeni kriminalci.
Dodik je htio da uzme parče države i da se proglasi njenim ocem, uvjeren da jedino u toj i takvoj državi neće odgovarati za kriminal. Slično rezonuju oni koji sanjaju treći entitet.
Znate li ko je bio najveći dobitnik u Dejtonu? Franjo Tuđman i Hrvatska. Zašto? Zato što je dobio „polovinu federacije“ kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou BiH. Šta bi Hrvati dobili trećim entitetom?
Isto, samo na mnogo manjem dijelu teritorije. Šta bi sa tim?! Nisam protiv trećeg entiteta zato što sam protiv interesa Hrvata u BiH, ne,
U takvim okolnostima, tri decenije nakon genocida u Srebrenici, uspjeli smo svijet podsjetiti na ono što je ne samo bosanskohercegovačka, nego i rana cijele regije", rekao je Lagumdžija.