Međunarodni dan obilježavanja genocida u Srebrenici kao dio svjetskog sjećanja. Istovremeno - lobiranje, negiranje, veličanje ratnih zločinaca i prekrajanje historije. U svijetu bez empatije, ko su prijatelji multietničke BiH? O tome je govorio Zlatko Lagumdžija, koji je bio gost emisije Plenum na FTV.
Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija izjavio je da će obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u četvrtak biti održano u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, naglašavajući da organizaciju više ne vodi Bosna i Hercegovina, već same Ujedinjene nacije.
Podsjetio je da je Međunarodni dan sjećanja uspostavljen prije dvije godine usvajanjem Rezolucije o Srebrenici, te da je Bosna i Hercegovina organizirala prvo obilježavanje nakon njenog usvajanja.
Srebrenica je važna za cijelo čovječanstvo
Prošle godine, a evo i ove godine, obilježavanje organiziraju Ujedinjene nacije. To je sada ustaljena praksa koja više nije vezana isključivo za Bosnu i Hercegovinu. Rezolucija će se implementirati onako kako je predviđeno odlukama Ujedinjenih nacija i tako će biti dok postoje Ujedinjene nacije.“
Govoreći o programu obilježavanja, Lagumdžija je naveo da će se prisutnima obratiti generalni sekretar Ujedinjenih nacija, predsjednik Generalne skupštine i specijalni savjetnik za prevenciju genocida, dok će Bosnu i Hercegovinu predstavljati član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Istakao je da će među govornicima biti i predstavnici udruženja Majke Srebrenice te Memorijalni centar Srebrenica.
"Iz Memorijalnog centra ove godine govorit će Hasan Hasanović, preživjeli genocida i kustos muzeja. Njegova životna priča, kao i priče drugih preživjelih, uvijek ostavljaju snažan utisak na prisutne. Ljudi iz cijelog svijeta tada shvate koliko je Srebrenica važna ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za cijelo čovječanstvo.“
Dodao je da će se u ime Majki Srebrenice obratiti Dina Sinanović, čija će lična priča, kako je rekao, svjedočiti o posljedicama genocida kroz iskustvo porodica žrtava.
'Više nije samo lokalna tragedija'
Govoreći o značaju Rezolucije o Srebrenici, Lagumdžija je ocijenio da je njen najveći doprinos internacionalizacija sjećanja na genocid.
"Srebrenica više nije samo lokalna tragedija. Ona je postala svjetska opomena. Nakon Drugog svjetskog rata donesene su samo dvije presude kojima je utvrđen genocid – jedna za Ruandu, druga za Srebrenicu. Zato je važno da svijet razumije da se ono što se dogodilo ne smije nikada i nigdje ponoviti.“
Podsjetio je na diplomatske aktivnosti koje su prethodile usvajanju rezolucije, navodeći da su predstavnici Bosne i Hercegovine mjesecima razgovarali s brojnim državnicima i diplomatama širom svijeta.
"Vodili smo intenzivne razgovore sa šefovima država i vlada, često daleko od očiju javnosti. Mnoge zemlje koje u početku nisu dovoljno poznavale činjenice o genocidu na kraju su podržale rezoluciju i danas učestvuju u njenoj implementaciji.“
Lagumdžija smatra da je usvajanje rezolucije pokazalo kako pitanje genocida u Srebrenici prevazilazi granice Bosne i Hercegovine.
"Srebrenica nije pitanje samo naše zemlje. To je univerzalna lekcija cijelom svijetu o tome šta se događa kada međunarodna zajednica zakaže u sprečavanju genocida.“
Lekcija koju moramo zapamtiti
Govoreći o značaju institucionalnog djelovanja, istakao je da borba za istinu nije mogla biti ostvarena samo zahvaljujući preživjelima i porodicama žrtava.
"Bez svjedoka genocida istina ne bi bila potpuna, ali jednako tako ne bi bilo moguće postići rezultate bez ozbiljnog institucionalnog djelovanja države. To je važna lekcija koju moramo zapamtiti.“
Komentarišući pokušaje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, Lagumdžija je rekao da ne postoji jedno rješenje kojim se takve pojave mogu zaustaviti.
"Ne postoji jedan odgovor ili jedno rješenje. Potrebno je mnogo različitih aktivnosti – od rezolucije i spomenika do obrazovanja, kulture i umjetnosti. Svako treba dati doprinos širenju istine.“
Posebno je istakao značaj trajnog spomenika žrtvama genocida pri Ujedinjenim nacijama, nazivajući ga vrhunskim umjetničkim djelom koje će generacijama podsjećati na tragediju Srebrenice.
"Danas sam razgovarao s grupom djece iz New Yorka koja će posjetiti taj spomenik. Mnogi od njih nisu znali šta se dogodilo u Srebrenici. Upravo zbog toga ovakvi projekti imaju ogroman značaj – prenose istinu novim generacijama.“
Na kraju je naglasio da su najveći ambasadori Bosne i Hercegovine upravo preživjeli genocida i porodice žrtava.
"Mi imamo istinu na svojoj strani i imamo pravosnažne presude međunarodnih sudova. Naša je obaveza da tu istinu prenosimo zbog onih koji više nisu među nama, ali i zbog budućih generacija kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili. Srebrenica je naša velika tragedija, ali i univerzalna opomena cijelom svijetu.“
Osovina Moskva-Beograd-Banja Luka
Govoreći o političkom djelovanju protiv interesa Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je povukao paralelu između protivljenja Rezoluciji o genocidu u Srebrenici i aktivnosti povezanih sa spomenikom žrtvama genocida.
"Ako napravimo paralelu između Rezolucije o Srebrenici i spomenika, u javnosti izgleda da je oko Rezolucije bila velika bitka u zadnja dva mjeseca pred glasanje. Oko spomenika je bilo isto tako, samo što je bila druga taktika, kada nisu izlazili u javnost.“
Prema njegovim riječima, politička osovina MBB (politički pojam koji opisuje savez: Moskva – Beograd – Banja Luka)nije nestala, nego je promijenila fokus.
"Činjenica je da je i dalje osovina MBB na sceni i oni sada samo mijenjaju fokus. Ja sada komotno mogu reći da je nama mnogo lakše da objašnjavamo šta radi MBB osovina, upravo zato što je pokazala svoje lice na Rezoluciji o Srebrenici.“
Lagumdžija je pitanje Srebrenice povezao sa širim odnosom prema međunarodnom pravu, posebno u vremenu ratova u Ukrajini i Palestini.
"U ovom svijetu u kojem su krenula dva nova rata, nad Ukrajinom i nad Palestinom, mi moramo poštivati međunarodno pravo, jer bez međunarodnog prava ovo postaje planetarna džungla. Na Srebrenici se, uslovno mogu reći, prelama jedan odnos prema tome da li je vladavina moćnih ili vladavina prava ono što je naša sutrašnjica.“
Iako je priznao da postoje razlozi za pesimizam, ocijenio je da snage koje zagovaraju podjele ipak nisu većina.
"Trenutno su mračnije, crne strane, crna internacionala, pojačane. To nije sporno. Ali oni nisu većina. Ni u našem regionu, ni u Bosni i Hercegovini, oni nisu većina.“
Govoreći o međunarodnom položaju Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je rekao da su posljednje godine donijele značajne vanjskopolitičke pomake.
"U zadnje dvije godine, kroz pokušaje secesije i ovo što smo uradili kroz Rezoluciju o Srebrenici i spomenik Srebrenici, to su stvari za koje moje kolege kažu da su najveći vanjskopolitički poduhvati koje ste napravili uopšte.“
Podsjetio je da su tokom diplomatske borbe za Rezoluciju vođeni razgovori s važnim međunarodnim partnerima, među kojima su Egipat i Pakistan.
"Imali smo ključne razgovore sa predsjednikom Egipta i premijerom Pakistana. Jedini argument koji sam ja koristio bile su njihove izjave. Ja nisam ništa morao da objašnjavam. Ja sam samo rekao: možete li samo pročitati o čemu čovjek priča?“
Ocijenio je da danas među ozbiljnim međunarodnim akterima nema dileme o budućnosti Bosne i Hercegovine.
"Budite uvjereni, niko ozbiljan ne vidi Bosnu i Hercegovinu nikako drugačije nego kao jednu državu. Jednu državu, multikulturnu, evropsku, demokratsku.“
Tražiti prijatelje sa zajedničkim interesima
Na pitanje ko su danas prijatelji demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je rekao da interesi sve snažnije određuju međunarodne odnose.
"Mi se u cijeloj toj situaciji moramo okrenuti traženju prijatelja, ali prijatelja s kojima imamo što je moguće više zajedničkih interesa. Nema razloga da ne tražimo zajedničke interese sa našim prijateljima, prije svega u našim euroatlantskim strukturama, našim prijateljima u Evropskoj uniji.“
Dodao je da Bosna i Hercegovina ima važne prijatelje i među državama Organizacije islamske saradnje, posebno izdvojivši Egipat i Pakistan.
"Mi ne bismo do Rezolucije došli da nismo imali Egipat i Pakistan, dvije zemlje koje su direktno na predsjedničkom nivou odlučile da nam daju podršku. Iako su imali strašne pritiske od MBB osovine, oni su bili na našoj strani.“
Lagumdžija je na kraju ocijenio da odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine ne može biti samo na međunarodnim partnerima.
"Ono što nama nedostaje je više svijesti o državi Bosni i Hercegovini i odgovornosti za nju. I to ne samo kod onih koji su protiv države, nego kod onih koji su državotvorni, koji izgledaju da su dio bosanskohercegovačkog fronta".