Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić bio je gost emisije Plenum na Federalnoj televiziji gdje je govorio o posljednjem povećanju cijene plina u Federaciji BiH, te o značaju Južne interkonekcije
Lakić je izjavio kako je posljednje povećanje cijene plina u FBiH bilo neminovno zbog nove cijene koju je dostavio ruski Gazprom.
"Ovaj put zaista nismo mogli utjecati na povećanje cijene plina od 3,99 posto, jer je Gazprom dostavio novu cijenu isporuke prema Bosni i Hercegovini i mi smo imali obavezu da tu cijenu prihvatimo", rekao je je Lakić.
On je podsjetio kako je tokom prethodna tri kvartala Vlada Federacije BiH uspjela smanjivati cijenu plina, te da je aktuelno povećanje znatno manje u odnosu na ranija pojeftinjenja.
"U prethodna tri kvartala imali smo mogućnost da utičemo na cijenu i uvijek smo se opredjeljivali za umanjenje cijene plina za građane i privredu. Ovo povećanje od 3,99 posto je znatno manje od ukupnog smanjenja koje smo imali ranije“, istakao je.
Govoreći o budućim kretanjima cijena, Lakić kaže da je teško davati precizne procjene, ali izražava oprezni optimizam. Naglasio je kako je pitanje cijene plina direktno povezano s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, koja bi omogućila Federaciji BiH da bira dobavljače i izbjegne potpunu zavisnost od ruskog gasa.
"Da imamo Južnu interkonekciju ili bilo koji drugi dovod gasa, a ne samo ovaj iz Rusije, imali bismo mogućnost izbora i kupovali bismo gas po povoljnijoj cijeni. Sada smo u situaciji da moramo prihvatiti ono što nam Gazprom ponudi", naveo je Lakić.
On je istakao kako je u posljednjim sedmicama došlo do zaokreta u implementaciji projekta Južne interkonekcije, te da se odustaje od modela u kojem bi isključivi investitor bila javna firma BH Gas.
"Došli smo u situaciju da se politički nismo mogli dogovoriti da ovaj projekat implementira BH Gas, te smo dobili ponudu da se u realizaciju uključi američki investitor. Prednost ovog modela je što ćemo projekat završiti mnogo brže", pojasnio je on.
Različiti modeli realizacije projekta
Istakao je da će se kroz izmjene postojećeg zakona omogućiti različiti modeli realizacije projekta, uključujući koncesije i javno-privatna partnerstva.
"Ne idemo u potpuno novi zakon, nego u izmjene postojećeg zakona o Južnoj interkonekciji. BH Gas neće biti unaprijed definisan kao investitor, nego će zakon biti otvoren i transparentan za sve potencijalne investitore", naglasio je Lakić.
Prema njegovim riječima, model koncesije trenutno je najrealniji jer za njega već postoji zakonski okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Najbliži smo modelu koncesije jer imamo zakon o koncesijama na nivou Federacije BiH. Sve eventualne zakonske prepreke koje se pojave nastojat ćemo otkloniti kako bi projekat što prije krenuo u realizaciju", rekao je Lakić.
Jedan od najvećih problema u realizaciji projekta, prema Lakiću, jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom, jer trasa Južne interkonekcije prolazi kroz veliki broj parcela.
"Zabrana raspolaganja državnom imovinom jedan je od glavnih problema s kojima se suočavamo. Bez rješavanja tog pitanja ne možemo graditi ne samo energetske, nego bilo koje infrastrukturne projekt", upozorio je on.
Lakić je naveo kako je zbog problema državne imovine u Federaciji BiH zaustavljen ogroman investicioni potencijal.
"Prema procjenama, u Federaciji BiH trenutno je neinvestirano između 30 i 40 milijardi maraka upravo zbog problema državne imovine. To pitanje moramo riješiti kao prioritet“, rekao je.
Govoreći o pismu namjere američkog investitora, Lakić je pojasnio da izgradnja plinskih elektrana nije bila zahtjev investitora, već strateška odluka ministarstva.
"Izgradnja plinskih elektrana nije bio zahtjev investitora, nego zahtjev ministarstva. Ako nemamo velike potrošače gasa, nema ko da plaća infrastrukturni projekat, a to bi na kraju palo na teret građana“, objasnio je on.
Lakić je istakao da bi veliki potrošači omogućili povoljnije uslove nabavke gasa.
"Ako osiguramo velike potrošače, poput plinskih elektrana, automatski zakupujemo veće količine gasa i dobijamo nižu cijenu. To je bio naš osnovni cilj“, naglasio je on.
Na kraju, Lakić navodi da su razgovori s Republikom Hrvatskom o Južnoj interkonekciji ušli u formalnu fazu.
Politika maknuta od Južne interkonekcije
"Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u aprilu u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekat konačno i formalno pokrene", zaključio je Lakić.
Govoreći o mogućim političkim opstrukcijama projekta Južne interkonekcije, posebno u kontekstu državne imovine i promjenjivih političkih stavova Vedran Lakić ističe da je postignut jasan dogovor političkih lidera da se politika izuzme iz ovog projekta.
"Dogovor političkih lidera je bio da politiku stavimo izvan projekta Južne interkonekcije. I to smo se dogovorili još prije 30 dana. Ja mislim da je svaki od političkih lidera stranaka koje participiraju u vlasti na nivou Federacije BiH izuzetno ozbiljan i da će taj dogovor na kraju biti ispoštovan", rekao je Lakić u Plenumu na FTV i dodao:
"Politika je maknuta od Južne interkonekcije. Struka se bavi time, imamo formirana tri tima – na nižem, srednjem i najvišem nivou – koji se bave ovim problemom. Politika je uključena u proces, ali je informisana pravovremeno. Zbog toga mislim da političkih problema u narednom periodu ne bi trebalo biti".