Region

Lauc: Hrvatska nije bila daleko od Bergama, imali smo 100.000 zaraženih

Naučnik, mikrobiolog i član vladinog znanstvenog savjeta Gordan Lauc gostovao je u RTL Direktu. Glavna tema su bile maske.

Sam Lauc je došao s maskom. Zoran Šprajc ga je pitao zašto je sad došao s maskom, a zadnji put nije.

"Moja maska štiti vas. Prije mjesec bilo je vrlo malo pozitivnih. Vjerovatnost da je neko zaražen je bila mala. Danas smo s nula došli na stotinjak zaraženih dnevno, a ne znamo koliko je stvarno zaraženih. Vjerovatnost je da je neko zaražen veća", rekao je Lauc.

"Ne možemo eliminirati ovaj virus. On je tu i on će ostati. Vjerovatno će se jako puno ljudi zaraziti, možda ćemo se svi zaraziti. Bitno je da se to ne dogodi u kratkom vremenskom periodu. Mi sad s maskama pokušavamo usporiti brzinu širenja virusa", rekao je.

Upitan je i na različita mišljenja o maskama. Naprimjer, Maja Grba-Bujević je prije nekoliko mjeseci govorila da maske ne mogu pomoći.

"Meni je teško braniti taj stav jer sam ja od februara govorio da moramo nositi maske. Jedan od argumenata bio je da maski u jednom trenutku nije bilo pa da je bila politika da se prvo zaštiti zdravstvene radnike. Mislim da je to bilo krivo komunicirano u tom trenutku", rekao je Lauc.

"Bilo je krive komunikacije. U martu smo se svi bojali, vidjeli smo ša se događa u Bergamu i New Yorku, mi nismo bili daleko od toga. Mi smo tada imali, prema serološkim istraživanjima, 100.000 zaraženih u Hrvatskoj. Tih 100.000 su u dva tjedna mogli prijeći na milijun", rekao je Lauc.

Prema serološkim istraživanjima kontakt s koronom je imalo 2,4 posto populacije. Lauc je to objasnio.

"To je podatak iz travnja i on je u skladu s onim što očekujemo. Prema onome što smo vidjeli u drugim zemljama, najizloženije imaju do 8 posto, gradovi poput New Yorka 30 posto. Hrvatska je na vrijeme zaustavila pandemiju i ona je na dva do tri posto. Tih 100.000 je razvilo protutijela, a ne razvijaju ih svi. Sad je to sigurno više, ali moram dati ogradu, ne znam koliko je onih 1000 analiziranih reprezentativno. Ako je uzorak malo krivo uzet, to je velika razlika", rekao je Lauc.

Upitan je zašto se onda svaki dan broje novooboljeli kad je u kontaktu s virusom bilo puno više ljudi.

"Mi na taj način možemo vidjeti promjenu trenda. Mislim da je važnije brojiti teško bolesne, njih nemamo puno. No problem je što kad se ljudi teško razbole, oni su zaraženi dva tjedna ranije. Mi testiranjima pokušavamo vidjeti kako se kreće epidemija. Došlo je do porasta, donesene su blage mjere", rekao je Lauc.

"Ja ne mogu shvatiti da postoji toliki broj ljudi koji se tako agresivno protive maskama. Mene vrlo malo dekomodira, ali vama može spasiti život", dodaje.

Dotaknuo se izborne noći i slavlja u stožerima.

"Ja mislim da je jako važno da se mjere prilagođavaju situaciji. Ono u izbornoj noći je bilo krivo, ali nije tragično. Mi nećemo imati zbog toga tisuće mrtvih. Ljudima je važno kazati da se situacija mijenja, da ćemo sad morati imati maske, a onda jedno vrijeme nećemo. Ako pričamo doista o korištenju maski, držanju distanci i ne odlaženju na velike zabave, to nije opterećenje za društvo. Mi jesmo u ratu s virusom", kaže.

Niko ne zna koliko će ovo trajati. Spomenuo je i švedsku strategiju.

"Sigurno do sljedećeg proljeća, možda i duže. Koja je strategija najbolja, to još uvijek nitko ne zna. Ako će Šveđani postići kolektivni imunitet, što nitko trenutno ne vjeruje, ali možda hoće, onda će se njihov model pokazati kao najbolji. Ako se pokaže ono što sadašnja istraživanja pokazuju, da imunitet traje relativno kratko i ti Šveđani koji su oboljeli na proljeće ponovno obole na jesen, onda im je model kriv", rekao je Lauc.

Ne znamo ni hoće li vakcina pomoći.

"Cjepivo dugo čekamo baš da vidimo hoće li raditi ili ne. Neka istraživanja pokazuju da većina antitijela koja mi radimo kad se razbolimo napadaju krivu stranu virusa. Možda pomoću cjepiva uspijemo napraviti protutijela koja će napasti pravu stranu. To je ono što je teško. No uz trud koji se ulaže, možda ćemo na proljeće imati dobro cjepivo", zaključio je Lauc.