Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, izgleda, pao je u nemilost u Kremlju nakon neuspješnog razgovora s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, koji je izazvao propast samita Vladimira Putina i Donalda Trumpa.
Lavrov, koji ima 76 godina i već više od 20 godina vodi Ministarstvo vanjskih poslova, nije se pojavio na važnoj sjednici ruskog Vijeća sigurnosti, koju je Putin održao 5. novembra, piše nezavisni "The Moscow Times".
Jedini stalni član
Na sastanku sa stalnim članovima Vijeća sigurnosti, među kojima je i Lavrov, Putin je zatražio da se pripreme prijedlozi o obnavljanju nuklearnih testiranja, koja Rusija nije sprovodila još od 1990. godine. Lavrov je, prema izvoru lista Kommersant, "dogovoreno izostao“ sa sastanka. On je pritom bio jedini stalni član Vijeća sigurnosti koji je propustio to značajno zasjedanje.
U isto vrijeme, Lavrov je izgubio i status šefa ruske delegacije na samitu G20. Ove godine delegaciju će predvoditi zamjenik šefa predsjedničke administracije Maksim Oreshkin, saopštio je u četvrtak portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Prema njegovim riječima, odluku o imenovanju Oreshkina donio je lično Putin.
Sam predsjednik opet nije odlučio da otputuje na samit G20, koji će se ove godine održati u Južnoafričkoj Republici — zemlji potpisnici Rimskog statuta, koja ima obavezu da uhapsi Putina po nalogu Međunarodnog krivičnog suda.
U 2025. godini, zbog tog istog naloga, Putin nije otišao ni u Brazil na samit BRICS-a, a 2022. godine je propustio samit G20 na Baliju. U oba slučaja, Lavrov je bio šef ruske delegacije.
Trumpove sankcije
Veteran ruske diplomatije, nekadašnji stalni predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a, Lavrov je 21. oktobra obavio telefonski razgovor s Rubiom, tokom kojeg je trebalo da se dogovore o uslovima predstojećeg samita Putin–Trump u Budimpešti. Međutim, Rubio je preporučio Trumpu da otkaže sastanak, a nakon propasti samita uslijedile su američke sankcije protiv "Rosnjfta“ i „Lukoila“, prve otkako se Trump vratio u Bijelu kuću.
Prema izvorima agencije Reuters, razlog je bila nepomirljiva pozicija Kremlja, koji je „želio previše“ i odbio da pristane na prekid vatre u Ukrajini.
Sam Lavrov je, nakon neuspješnog razgovora s Rubiom, ponovo počeo govoriti o „nacističkom režimu“ u Kijevu i zahtijevao da se "otklone uzroci sukoba“. Prema njegovim riječima, trenutno primirje bi dovelo do toga da veći dio Ukrajine „ostane pod upravom nacističkog režima“, dok bi Zapad ponovo „napumpao“ ukrajinsku vojsku oružjem, za „terorističke akcije u vidu napada na civilnu infrastrukturu“ u Rusiji.