Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović, gostujući u vanrednom izdanju emisije Plenum, poručio je da 9. januar danas nema nikakvu ulogu datuma koji može ujediniti građane, već da služi isključivo kao politički rekvizit aktuelne vlasti u RS-u, prije svega politike koju godinama provodi Milorad Dodik.
Lazović je istakao da se insistiranjem na obilježavanju 9. januara svjesno proizvode političke tenzije i sukobi, te da se taj datum kontinuirano koristi kao sredstvo konfrontacije s državom Bosnom i Hercegovinom.
„Ne bih rekao da je 9. januar rekvizit Republike Srpske kao entiteta, već da je postao rekvizit za političare u RS-u, prije svega za aktuelnu vlast koju je Dodik promovirao posljednjih deset do petnaest godina“, kazao je Lazović.
Politika stalne konfrontacije s državom
Prema njegovim riječima, politika vlasti u RS-u godinama je usmjerena protiv državnih institucija Bosne i Hercegovine, uz otvoreno negiranje odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je 9. januar u više navrata proglasio neustavnim.
„Svi potezi koje vlast u RS-u povlači godinama unazad usmjereni su protiv institucija države BiH. Negiranje odluka Ustavnog suda i insistiranje na ovom datumu predstavljaju svjesno kršenje ustavnog poretka“, rekao je Lazović.
Dodao je da se 9. januar namjerno gura u javni prostor kako bi se stalno proizvodila politička kriza i sukob sa državom.
Datum koji ne može ujediniti građane
Lazović je naglasio da 9. januar ne može biti prihvaćen kao datum koji homogenizira građane Bosne i Hercegovine, niti može imati simboličku vrijednost na nivou cijele države.
„To nije datum koji može ujediniti građane BiH, niti može biti općeprihvaćen. Njegovo obilježavanje danas ima isključivo političku svrhu“, poručio je.
Podsjetio je i na historijski kontekst 9. januara 1992. godine, ističući da je tadašnja ideja bila bitno drugačija od današnje politike vlasti u RS-u.
„Taj datum je 1992. godine promovirao RS unutar BiH, ali na potpuno drugačijim konceptima. Danas se koristi kao pravni i politički udar – s jedne strane na Ustavni sud BiH, a s druge kao negiranje same države“, zaključio je Lazović.