Stanje svjetskih ledenjaka izuzetno je loše, a gotovo 40 posto njihove ukupne mase već je osuđeno na propast – čak i ako bi globalno zagrijavanje odmah prestalo, pokazuje novo istraživanje. Naučnici procjenjuju da će ledenjaci izgubiti 39 posto mase u odnosu na 2020. godinu, a taj trend je nepovratan bez obzira na buduće poteze, što će vjerovatno doprinijeti globalnom porastu nivoa mora za 113 milimetara, piše CNN.
Ako svijet nastavi s trenutnim klimatskim politikama, koje neće uspjeti ograničiti globalno zagrijavanje ispod 1,5 °C, gubitak bi mogao narasti na 76 posto, navodi se u radu objavljenom u časopisu Science.
Taj scenarij bio bi poguban za zemlje koje zavise od ledenjačke vode za navodnjavanje, proizvodnju električne energije i snabdijevanje pitkom vodom. „Razlika između gubitka 39 i 76 posto mase ledenjaka je razlika između mogućnosti prilagodbe i potpune neprilagodljivosti“, rekao je James Kirkham, glaciolog iz Međunarodne inicijative za klimu i kriosferu, za CNN.
Iako istraživanje donosi sumornu sliku, njegovi autori ipak žele poslati poruku nade, kaže Lilian Schuster, istraživačica sa Univerziteta u Innsbrucku koja je radila na studiji. „Želimo pokazati da se svakim smanjenjem globalnog zagrijavanja za desetinu stepena može sačuvati dio ledenjačkog leda“, izjavila je za CNN.
Temperature još uvijek rastu
Gotovo 200 zemalja potpisalo je 2015. godine Pariški sporazum, kojim su se obavezale da će ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko doba, a ako je moguće, i ispod 1,5 °C. Svaka zemlja sama određuje kako će te ciljeve postići.
Ipak, temperature i dalje rastu – trenutne projekcije ukazuju na to da bi se svijet mogao zagrijati do 2,9 °C do 2100. godine. Svakih dodatnih 0,1 °C između 1,5 i 3 °C znači dodatni gubitak od 2 posto svjetske mase ledenjaka, pokazuje studija.
„Mi nismo aktivisti, ovo su podaci“, rekao je Harry Zekollari, istraživač sa Univerziteta Vrije u Briselu i ETH-a u Cirihu, koji je također učestvovao u istraživanju. „Ponekad nam ljudi kažu da plašimo javnost širenjem ovakvih informacija. A ja samo iznosim ono što nam govore računarski modeli.“
„Jedan od najvažnijih radova ovog desetljeća“
Ovo istraživanje predstavlja prekretnicu i „jedan je od najvažnijih radova o projekcijama stanja ledenjaka u ovom desetljeću“, rekao je Kirkham, koji nije bio uključen u studiju, ali ju je predstavio na UN-ovoj konferenciji.
Dosadašnja istraživanja predviđala su gubitke ledenjaka samo do 2100. godine – datuma koji se često koristi u političkim analizama klimatske krize. Međutim, ledenjacima mogu trebati desetljeća ili čak stoljeća da se u potpunosti prilagode klimatskim promjenama, što znači da se pravi efekti porasta temperature vide tek s vremenskim odmakom.
Kako bi proučili taj fenomen, autori su koristili osam postojećih modela ledenjaka i proveli višestoljetne simulacije razvoja svakog pojedinačnog ledenjaka.
Korištenjem tolikog broja modela dobiven je širok spektar rezultata. Naprimjer, podatak da će ledenjaci izgubiti 39 posto mase ako temperature ostanu nepromijenjene predstavlja srednju vrijednost, s mogućim rasponom između 15 i 55 posto.
Uprkos tom rasponu, svi modeli pokazuju isti trend, rekla je Guðfinna Aðalgeirsdóttir, profesorica sa Univerziteta Island, koja nije učestvovala u istraživanju. „Poruka je veoma jasna“, rekla je za CNN. „Svi modeli pokazuju isto – što je veće zagrijavanje, to više ledenjaka gubimo.“
Razlike po regijama
Učinci se razlikuju od regije do regije, zavisno od toga koliko su pojedini ledenjaci izloženi klimatskim promjenama. Ledenjaci u zapadnoj Kanadi i SAD-u, sjeveroistočnoj Kanadi, Skandinaviji i na ruskom Arktiku spadaju među najugroženije, navodi se u studiji.