Jedan od najpoznatijih i najzabrinjavajućih ledenjaka na Zemlji mogao bi se početi raspadati znatno brže nego što su stručnjaci donedavno pretpostavljali. Riječ je o ledenjaku Thwaites na Antarktiku, poznatom pod nadimkom „Ledenjak Sudnjeg dana“, čije bi urušavanje moglo izazvati dramatičan porast nivoa mora i ugroziti milione ljudi koji žive uz obale širom svijeta.
Ovaj ogromni ledeni masiv približno je veličine Velike Britanije. Nalazi se na sjevernom rubu ledenog pokrivača Zapadne Antarktike, širok je oko 120 kilometara i već godinama privlači pažnju naučnika zbog svoje ključne uloge u stabilnosti antarktičkog leda.
Ako bi se ledenjak urušio u okean, posljedice bi mogle biti ogromne. Procjene pokazuju da bi njegovo potpuno propadanje moglo doprinijeti porastu globalnog nivoa mora za čak tri metra.
Tri metra viši nivo mora promijenio bi izgled obala širom planete
Na prvi pogled tri metra možda ne zvuče kao dramatična promjena, ali stručnjaci upozoravaju da bi takav porast imao razorne posljedice za obalne gradove, otoke i nizinska područja širom svijeta.
To bi značilo da bi se uz svaku morsku obalu pojavile ogromne količine dodatne vode, a posebno bi bile ugrožene niske otočne države i gusto naseljena priobalna područja. Mnoge zajednice koje danas žive svega nekoliko metara iznad nivoa mora suočile bi se s čestim poplavama ili potpunim nestankom svojih naselja.
Ranija istraživanja upozoravala su da bi pojedini dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva mogli završiti pod vodom prije kraja ovog stoljeća. Međutim, nova upozorenja sugeriraju da bi se ključni procesi mogli početi odvijati mnogo ranije.
Naučnik upozorava: „Raspad je neizbježan“
O situaciji je za Live Science govorio morski geofizičar Robert Larter iz organizacije British Antarctic Survey.
Prema njegovim riječima, posljednja velika ledena polica koja se nalazi ispred ledenjaka nalazi se pred raspadom.
„Posljednji dio ledene police ispred ledenjaka spreman je za raspad. Ne znamo tačno kako će se ta ledena polica raspasti, ali sigurno će nestati“, rekao je dr. Larter.
Naučnici objašnjavaju da se vode ispod površine okeana zagrijavaju, što uzrokuje topljenje ledenjaka iznutra. Na taj način postepeno nestaje ledeni „štit“ na istočnoj strani ledenjaka, koji trenutno pomaže u zadržavanju velikih ledenih masa i sprječava njihovo klizanje u more.
Dr. Larter upozorava da se taj zaštitni dio već odvaja od glavnog ledenjaka.
„Trenutno se odvaja od ledenjaka, a njegova unutrašnja struktura postaje sve krhkija. Na satelitskim snimcima jasno se vidi kako pukotine i rasjedi postaju sve veći“, izjavio je.
Koje bi zemlje prve osjetile posljedice?
Iako bi porast nivoa mora dugoročno pogodio gotovo sve obalne regije svijeta, stručnjaci upozoravaju da su pojedine države posebno ranjive zbog svog geografskog položaja.
Nizozemska već sada živi ispod nivoa mora
Među državama koje se najčešće spominju kao potencijalno ugrožene nalazi se Nizozemska. Zemlja je poznata po ravnom reljefu, a prema podacima turističke organizacije, približno trećina njenog teritorija nalazi se ispod nivoa mora.
Zbog toga se država decenijama oslanja na sofisticiran sistem nasipa, brana i drugih zaštitnih građevina koje štite stanovništvo od poplava.
Povjerenik za deltu u Nizozemskoj procjenjuje da sadašnji odbrambeni sistemi mogu izdržati porast nivoa mora do jednog metra. To znači da bi gradovi poput Amsterdama zasad mogli ostati zaštićeni, pod uslovom da se uz urušavanje ledenjaka ne pokrenu i dodatni procesi koji bi ubrzali topljenje okolnog leda.
Bangladešu prijeti gubitak trećine teritorija
Među najugroženijim državama nalazi se i Bangladeš, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta.
Procjenjuje se da bi porast nivoa mora za samo jedan metar mogao ostaviti između 15 i 30 miliona ljudi bez domova. To bi značilo da bi pod vodom završila približno trećina državnog teritorija, uključujući više velikih gradova.
Bangladeš se već godinama nalazi pri vrhu liste zemalja najizloženijih klimatskim promjenama, zbog čega stručnjaci smatraju da bi upravo tamo mogla nastupiti jedna od prvih velikih klimatskih katastrofa povezanih s rastom nivoa mora.
Rajski otoci mogli bi potpuno nestati
Posebno zabrinjava situacija za male otočne države i arhipelage.
Među njima su Maldivi, jedna od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija, ali i otočne skupine u Tihom okeanu poput Polinezije, Mikronezije i Melanezije.
Naučnici upozoravaju da bi ubrzani rast nivoa mora mogao dovesti do njihovog potpunog nestanka.
Koliko je situacija ozbiljna pokazuje primjer otočne države Tuvalu. Tamo vlasti već istražuju mogućnost stvaranja svojevrsnog „digitalnog otoka“ kako bi sačuvale kulturnu baštinu i identitet stanovništva u slučaju da fizički teritorij postane nenastanjiv.
Među ugroženim državama često se spominju i Kiribati, Maršalovi Otoci te Salomonovi Otoci.
Veliki američki gradovi također su na udaru
Ni Sjedinjene Američke Države nisu pošteđene mogućih posljedica.
Gradovi poput Miamija, New Yorka i New Orleansa smatraju se među najizloženijim urbanim područjima kada je riječ o klimatskim promjenama i rastu nivoa mora.
Posebno zabrinjavaju procjene za područje okruga Miami-Dade County. Prema izvještaju CNBC-ja, očekuje se da bi čak 60 posto tog područja moglo završiti pod vodom.
Zbog svega toga stručnjaci sve češće upozoravaju da je ledenjak Thwaites mnogo više od udaljenog antarktičkog fenomena. Njegova budućnost mogla bi odrediti sudbinu brojnih obalnih gradova, država i otočnih zajednica širom svijeta, a najnovija upozorenja naučnika sugeriraju da bi se ključne promjene mogle početi događati mnogo ranije nego što se dosad pretpostavljalo.