Najnoviji Svjetski izvještaj pokazao je da je Finska devetu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, a slijede je Island i Danska. Nordijske zemlje ponovno dominiraju ljestvicom, no ove godine visoko se plasirala i jedna latinoamerička država.
Top 10 zemalja
Prema izvještaju koje objavljuje Centar za istraživanje dobrobiti Univerziteta u Oxfordu Kostarika je ostvarila izvanredan rezultat na četvrtom mjestu, što je najviši plasman jedne latinoameričke zemlje u hostoriji istraživanja. Slijede je ponovno nordijske zemlje.
10 najsretnijih zemalja svijeta u 2026. su:
Finska
Island
Danska
Kostarika
Švedska
Norveška
Nizozemska
Izrael
Luksemburg
Švicarska
SAD se ove godine nalazi na 23. mjestu, Kanada na 25., a Velika Britanija na 29. mjestu. Ovo je druga godina zaredom da se nijedna od velikih zemalja engleskog govornog područja - SAD, Novi Zeland, Irska, Australija, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo - nije našla među prvih deset.
Što se tiče regiiona Bosna i Hercegovina je na 47., Hrvatska na 70., Srbija je na 30., Crna Gora na 60., a Kosovo na visokom 16. mjestu.
Kako bi se odredio poredak, Gallupova svjetska anketa traži od ispitanika u 147 zemalja da ocijene svoj život na ljestvici od 0 do 10, gdje 10 predstavlja najbolji mogući život, a 0 najgori.
Istraživači zatim analiziraju šest faktora kako bi objasnili razlike među zemljama: BDP po stanovniku, očekivani životni vijek, velikodušnost te percepciju slobode i korupcije.
Trogodišnji prosjek
Poredak se temelji na trogodišnjem prosjeku, čime se ublažavaju nagle promjene uzrokovane vanrednim događajima poput ratova ili financijskih kriza. Finci su svoje zadovoljstvo životom ocijenili prosječnom ocjenom 7.764.
Duboka predanost Finske saradnji pomaže objasniti njenu postojanost na vrhu ljestvice, rekao je John F. Helliwell, profesor emeritus ekonomije na Univerzitetu British Columbia i jedan od osnivača urednika Izvještaja o svjetskoj sreći.
"Uspješna društva sarađuju kad se suoče s nedaćama. Finci to znaju. A kad jednom steknete osjećaj da ste u nečemu zajedno, nema granica onome što možete postići", pojasnio je profesor.
Ispitanici iz SAD-a dali su prosječnu ocjenu 6.816.
Istraživanje je pokazalo da su ocjene zadovoljstva životom među ispitanicima mlađima od 25 godina u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu pale za gotovo cijeli bod na ljestvici od 0 do 10 tokom posljednjeg desetljeća. To je dramatičan pad, pogotovo s obzirom na to da je prosječno zadovoljstvo mladih u ostatku svijeta poraslo.
"To je zapanjujući pad dobrobiti mladih. Jedan od krivaca, posebno u SAD-u, jest opseg i priroda korištenja društvenih mreža", rekao je Helliwell.
Istraživanje ipak upozorava da su "negativne emocije sve češće u svim regijama svijeta".
Iako je potrošnja interneta, uključujući društvene mreže, visoka gotovo svugdje, istraživači kažu da je ključni faktor u padu sreće mladih broj sati provedenih na društvenim mrežama ili u igranju videoigara.
Helliwell je istakao da je korištenje društvenih mreža visoko i među mladima u Latinskoj Americi, ali je njihova dobrobit snažna i raste. Ukazao je na "način na koji koristite društvene medije" i dodao da je ključno pitanje "jesu li to doista društveni mediji ili protudruštveni mediji".
Određena količina korištenja interneta nije nužno negativna, rekao je, dodavši:
"Čini se da postoji zlatna sredina. Ne želite biti isključeni, ali ne želite biti ni pretjerano povezani. S internetom, previše je jednostavno loše."
Ko je na dnu liste
Zemlje na dnu liste često su one pogođene geopolitičkim sukobima. Afganistan je na posljednjem, 147. mjestu, a ispred njega je Sijera Leone. Bogate zemlje i dalje su visoko plasirane, iako neke od najbogatijih nisu ušle u prvih 20. Ujedinjeni Arapski Emirati nalaze se na 21. mjestu, a Saudijska Arabija na 22., odmah ispred SAD-a.
Unatoč prijetnji prekomjernog korištenja društvenih mreža, autori studije nisu pesimistični, dijelom i zato što su zemlje širom svijeta počele donositi mjere za zaštitu mladih od opasnosti interneta. Helliwell također crpi nadu iz činjenice da istraživanja ističu temeljne vrijednosti. U najsretnijim zemljama ljudi nisu izgubili iz vida ono što je važno.
Kao primjer naveo je pitanje gdje je najbolje izgubiti novčanik. Odgovor je, naravno, Finska.
"Svi vole živjeti ondje gdje očekuju da će im se novčanik vratiti pun", rekao je. Nije iznenađujuće ni da nordijske zemlje, sa snažnim zdravstvenim i obrazovnim sistemima, i dalje dominiraju istraživanjem.
Ipak, Helliwell smatra da je važno ne zaboraviti dobrotu koju posjeduje većina ljudi, čak i izvan najbolje rangiranih zemalja:
"Svijet je pun ljubaznih stranaca. Ako to znate, to na vas utječe na svaki mogući način."
Afganistan je ostao najnesretnija zemlja na svijetu, na 147. mjestu. Ostale zemlje na dnu ljestvice su Bocvana (143), Zimbabve (144), Malavi (145) i Sijera Leone (146).