Ma, to je samo prehlada, sigurno mislite. Zaista, prehlade se često opisuju kao „blaga“ virusna infekcija gornjih disajnih puteva. Obično se mogu liječiti kod kuće, dok gripa i korona češće šalju ljude u bolnicu, posebno starije osobe, djecu i ljude sa oslabljenim imunitetom.
Ipak, prehlada ne djeluje nimalo blago kada vas „uhvati“. Kašalj, kihanje i začepljen nos mogu vas držati budnim onda kada vam je odmor najpotrebniji. Možda vam je teško uzeti bolovanje, otkazati planove ili preskočiti porodična okupljanja tokom zimskih praznika.
Razumljivo je da želite „ugasiti“ prehladu čim osjetite prve simptome. Iako lijek za prehladu ne postoji, postoje preparati bez recepta koji mogu ublažiti simptome i donijeti olakšanje. Međutim, jedan uobičajeni lijek za prehladu svake godine dovede ljude u bolnicu kada se koristi na pogrešan način, upozorava ljekar Dr. Matthew Zackerman, specijalista urgentne medicine. Riječ je o upotrebi dekongestiva.
„Dva velika razloga zbog kojih dekongestivi šalju ljude u bolnicu su nepravilna upotreba i interakcije“, objašnjava ljekar za Parade i dodaje da razumije zašto ih ljudi koriste.
Normalno je da želite lakše disati i bolje spavati dok ste prehlađeni. Neki također primjećuju da im se simptomi ušiju i sinusa pogoršavaju tokom leta avionom, pa uzimaju dekongestive radi olakšanja.
„Dekongestivi skupljaju otečene krvne sudove u nosu, što može privremeno smanjiti otok i drenažu, umanjujući pritisak u sinusima“, objašnjava Dr. Zackerman.
- Prekomjerna upotreba uključuje:
- uzimanje prevelike doze,
- korištenje sprejeva za nos duže od tri dana,
- kombinovanje proizvoda za prehladu koji već sadrže dekongestiv.
Dr. Zackerman dodaje da dekongestivi mogu:
- povećati krvni pritisak,
- ubrzati puls,
- pogoršati anksioznost ili nesanicu.
- On navodi i da antihistaminici (posebno starije generacije), koji prvenstveno djeluju na alergijske simptome, mogu izazvati:
- sedaciju,
- zadržavanje mokraće,
- konfuziju,
- suha usta.