Arheolozi su otkrili da su krajem bronzanog doba ljudi iz svih krajeva Britanije putovali na velika okupljanja čija je glavna svrha bila masovna mesna gozba.
Analiza ogromnih prahistorijskih deponija, tzv. middens, u Wiltshireu i dolini Temze pokazala je da su ljudi dovodili svinje, goveda i ovce čak iz udaljenih regija, stotinama kilometara daleko, kako bi učestvovali u slavlju. Radi se o periodu između 900. i 500. godine prije Krista, u vrijeme klimatske nestabilnosti i društvenih promjena, kada je značaj bronze počeo opadati.
„Naša istraživanja upućuju na to da je ovo bilo pravo ‘doba gozbi’“, objašnjava Richard Madgwick sa Univerziteta Cardiff. „U nesigurnim vremenima zajednice su organizirale okupljanja koja su jačala međusobne veze i osjećaj zajedništva.“
Najveće nalazište, Potterne u Wiltshireu, otkrilo je do 15 miliona fragmenata kostiju, uglavnom svinjskih, koje su ljudi dovodili iz Walesa, Cornwalla, Devona i sjeverne Engleske. U Runnymedeu u Surreyju prevladavalo je govedo, dok su u East Chisenburyju, blizu Stonehengea, ostaci pokazali da su ljudi preferirali ovčetinu iz lokalnog uzgoja.
Razlike u prehrambenim navikama otkrivaju različite pristupe kriznim vremenima; dok su jedni slavili otvoreno i uključivali putnike izdaleka, drugi su se više oslanjali na vlastite resurse.
Za istraživanje je korištena napredna multi-izotopna analiza. Svaka regija ima jedinstven kemijski sastav koji se prenosi kroz vodu i hranu u kosti životinja, što je omogućilo znanstvenicima da rekonstruiraju porijeklo stoke i mapiraju drevne rute kretanja. „Količina materijala u middensima je nevjerovatna. Govorimo o milijunima fragmenata kostiju i stotinama tisuća životinja“, kaže Madgwick.
Studija, objavljena u časopisu iScience, potvrđuje da su krajem brončanog doba gozbe bile mnogo više od običnog objedovanja, bile su društveni događaji koji su povezivali zajednice.