Često ćete čuti ljude kako s blagim osmijehom govore kako ne puše mnogo - dvije tri na dan, te kako "to ne može biti tako loše", ali nova studija je pokazala drugačije.
Taj stav često prate i uvjerenja da “lagani pušači” zapravo nisu pravi pušači, da njihov organizam ne upija pravi teret cigaretnog dima i da je rizik gotovo zanemariv. No, nova studija, objavljena u uglednom časopisu PLOS Medicine, konkretno i brutalno razbija tu iluziju. Analizom više od 300 tisuća odraslih osoba, znanstvenici su pokazali da i najskromniji broj cigareta dnevno ostavlja dubok trag na srcu, krvnim žilama i dugoročnom riziku od smrti – i da taj trag nipošto nije zanemariv, prenosi Hina.
Ti rezultati samo potvrđuju ono što liječnici već godinama ponavljaju, nikotin možda daje osjećaj trenutačnog smirenja, ali tijelo ne poznaje kategoriju “lagani pušač”. Svaka cigareta aktivira niz fizioloških reakcija, sužavanje žila, oksidativni stres, upalni odgovor i oštećenje unutarnje stijenke žila – i te posljedice ne postaju bezopasne samo zato što je količina dima mala. Nema “popusta” za one koji puše manje.
Jedan od najzanimljivijih nalaza studije odnosi se na oblik krivulje rizika. Porast štetnosti nije linearan, kako bi mnogi pretpostavili. Najveći skok rizika događa se na samom početku – u prvim godinama i pri malom broju cigareta dnevno. Tek kasnije, nakon godina pušenja većih količina cigareta, rizik nastavlja rasti, ali sporije.
To praktično znači da tijelo već pri vrlo malim dozama dima upija dovoljno toksina da potakne ubrzanu aterosklerozu i potkopava zdravo srčano tkivo. Nakon toga, dodatne količine dima povećavaju štetu, ali početni “udar” je ono što najviše mijenja biologiju krvnih žila. Jednostavno rečeno – malo pušenja stvara veliki problem, a puno pušenja još veći, ali upravo je onaj prvi korak najopasniji.