Zloglasni šef sicilijanske mafije odgovoran za otprilike 150 ubistava, Giovanni Brusca, pušten je prošle sedmice na slobodu, što je izazivalo velike proteste u Italiji. Detonirao je bombu koja je 1992. ubila Giovannija Falconea, legendarnog italijanskog antimafijaškog sudiju. Federico Varese, profesor kriminologije sa Sveučilišta Oxford, opisuje kako mafija ili Cosa Nostra nastavlja utjecati na sicilijanski život unatoč uspjesima države posljednjih godina, piše BBC.
Korištenje mafijaških pokajnika (collaboratori di giustizia) u Italiji ostaje ključno sredstvo u borbi protiv ozbiljnog i organiziranog kriminala. To sredstvo je osmislio sudija Falcone. Uhapšen 1996. godine, Brusca je bio ključni saveznik šefa Cose Nostre Salvatorea Tota Riine. No kasnije je Bruscino svjedočenje imalo ključnu ulogu u glavnim antimafijaškim istragama. Što Bruscu čeka izvan zatvorskih zidina? Je li sicilijanska mafija još uvijek snaga s kojom treba računati? Ili je to sjena nekadašnje organizacije? Odgovor je dvojak.
Mafija ima ozbiljnu ulogu u Palermu
Korisno polazište za procjenu uloge sicilijanske mafije u lokalnom društvu je istraga protiv mafijaške familije Pagliarelli iz aprila 2021. godine. Pagliarelli je središnja četvrt u Palermu, gdje se nalaze glavni gradski zatvor, bolnica i nekoliko univerzitetskih zgrada. Dokumenti koje su istražitelji nedavno objavili jezivi su za čitanje. Pod naslovom Javni red teritorija dokumentiraju kako se poduzetnici rutinski obraćaju mafiji radi povrata ukradene robe, zahtjeva za plaćanje dugova i upravljanja ekonomskom konkurencijom.
U ljeto 2019. vlasnik lanca od sedam trgovina namirnicama dvaput je bio meta lopova. Čuje se kako zove zamjenika šefa familije Pagliarelli: "Možete li doći gore, na pet minuta do trgovine?". "Svakako", brzo odgovara mafijaš. Poduzetnik mu je pokazao snimke nadzornih kamera i ispričao sve informacije koje ima. U roku od sedmicu dana mafija pronalazi krivce i nesmiljeno ih muči, prisiljavajući ih da vrate ukradenu robu. Poduzetnik je prisutan premlaćivanju.
Nema dokaza da je mafija bila u kontaktu s lopovima. Dakle, ovo nije slučaj da mafija nudi zaštitu od opasnosti koju je sama stvorila. Slično tome, vlasnik otmjenog bara u centru grada zove mafijaškog bosa nakon što je njegovom kolegi ukraden auto. U roku od pet dana automobil se vraća.
Istraga nudi dokaze da se mafija može baviti i složenijim pitanjima. U jednom slučaju lokalni bar odluči proširiti svoje poslovanje na prodaju peciva i toplih obroka. Nekoliko metara niz ulicu još jedan lokal također prodaje pecivo i vlasnik je zabrinut zbog konkurencije. Opet je pozvana mafija da razgovara o situaciji. U drugom slučaju predstavnik mafije nazočan je sastanku računovođe, vlasnika zgrade i stanara koji kasni s plaćanjem stanarine.
"Mafijaška pravda" - mač s dvije oštrice
U pandemijskoj krizi muškarac blizak klanu Pagliarelli bio je ključan u organiziranju isporuke 5.000 maski. A u odvojenoj istrazi osoba povezana s mafijom viđena je kako dijeli pakete s hranom. Mafijaška "pravda" i dobročinstvo mač je s dvije oštrice. Ako ga prihvatite, od vas će se tražiti buduće kompromitirajuće usluge. Ipak, pomoć se ne može odbaciti kao lažna.
Postoje znakovi da ni mafiji ne ide sve glatko. Hapšenja su napravila pustoš po organizaciju koja je prisiljena birati sve mlađe ili marginalne vođe iz svijeta Cose Nostre. Navodni trenutni šef klana Pagliarelli, Giuseppe Calvaruso, rođen je 1977. godine. Toliko se bojao uhićenja da se Palermom kretao prerušen. Također je odlučio prvu pandemijsku godinu provesti u Brazilu. Uhapšen je nakon što se ove godine vratio.
Na makrorazini sicilijanska mafija više nije akter u međunarodnoj trgovini drogom i sada od napuljskih dilera kupuje drogu za lokalno tržište. Šokantno je da se legitimni poduzetnici, s visokim socijalnim i ekonomskim kapitalom, ne libe obratiti mafiji za usluge koje bi im država trebala pružiti. Pravda koju oni traže je nedostatna. Potrebno je 527 dana da se donese prvostupanjska presuda u građanskom sporu u Italiji, što je najdulje takvo razdoblje u Evropi.
Nedavno se pokazalo da se jedan radni spor u gradu Vibo Valentiji u Kalabriji vuče gotovo 12 godina. Za rješavanje sličnog spora u Sabaudiji, obalnom gradu u Laziju u središnjoj Italiji, trebalo je 11 godina. U međuvremenu je tužitelj umro. Samo tri od 10 građana i samo četiri od 10 poduzeća vjeruju u pravosudni sistem, pokazuju istraživanja.
Postoji nekoliko prijedloga za ubrzanje sudskih postupaka u planovima povezanim s EU fondom za oporavak od koronavirusa. Treba vidjeti hoće li te reforme imati značajan utjecaj. Napredno tržišno društvo mora se opremiti alatima kako bi ekonomija pošteno funkcionirala za svakoga. Inače će prazninu popuniti mafijaši iz Pagliarellija, zaključuje BBC.
