Sposobnost da prepoznamo kako su dva trougla, iako okrenuta u različitim smjerovima, zapravo identičnog oblika, ljudima djeluje intuitivno i veoma je korisna.
Novo istraživanje pokazuje da tu vještinu ne posjeduju samo ljudi. Čini se da bi upravo nedostatak formalnog obrazovanja mogao biti glavna prepreka koja naše srodnike primate sprečava da u potpunosti razviju razumijevanje geometrije.
Kako je izgledao eksperiment?
Naučnici sa Univerziteta Carnegie Mellon proveli su istraživanje kako bi utvrdili koliko se ljudsko razumijevanje oblika razlikuje od onoga kod drugih primata.
U eksperimentima je učestvovalo osam odraslih majmuna, četiri rezus makakija i četiri maslinasta pavijana, zatim 55 djece predškolskog uzrasta iz Sjedinjenih Američkih Država, u dobi od tri do šest godina, te 77 odraslih pripadnika naroda Tsimane’, koji imaju veoma malo formalnog obrazovanja.
Tim je analizirao i podatke iz ranijeg istraživanja koje je obuhvatilo pavijane, francusku djecu predškolskog i ranog školskog uzrasta te odrasle osobe iz Francuske i naroda Himba.
Razvojna neuronaučnica Jessica Cantlon objasnila je da su istraživači poređenjem djece, majmuna te odraslih osoba sa i bez formalnog obrazovanja pokušali otkriti koji se dijelovi geometrijskog razmišljanja pojavljuju prirodno, a koji se razvijaju kroz školovanje.
Iznenađujuće slični rezultati
Učesnici su na ekranu osjetljivom na dodir rješavali zadatak uparivanja oblika.
Trebali su pronaći parove s istim geometrijskim osobinama, naprimjer dva pravougaona trougla, koji su mogli biti drugačije veličine ili okrenuti u različitim smjerovima. Prikazani su među velikim brojem drugih oblika.
Učesnici su dobili veoma malo uputa i pravila su morali otkrivati metodom pokušaja i pogrešaka.
Tačan odgovor bio je praćen pozitivnim zvučnim signalom. Majmuni su kao nagradu dobijali žitarice, dok su djeca dobijala naljepnice.
Iako majmuni nemaju simboličko razumijevanje geometrijskih oblika poput ljudi, njihova sposobnost prepoznavanja rotiranih trouglova, pravougaonika i trapeza bila je gotovo jednaka sposobnosti ljudi bez formalnog obrazovanja.
„Najviše nas je iznenadilo to što se mala djeca, prije bilo kakvog formalnog matematičkog obrazovanja, s ovim zadatkom muče gotovo jednako kao i majmuni“, rekla je istraživačica psihologije i koautorica rada Jialin Li.
Istraživači su utvrdili da je sličnost u uspješnosti između djece i majmuna bila gotovo jednako velika kao sličnost između djece i odraslih.
Apstraktno razmišljanje nije samo ljudska osobina
Uspješno rješavanje zadatka zahtijevalo je apstraktno razumijevanje geometrijskih osobina, za koje se dugo smatralo da pripadaju isključivo ljudima.
„Odraslima se ti oblici čine očiglednima, ali mala djeca i majmuni moraju pažljivo razmotriti njihova geometrijska svojstva jer se upareni oblici razlikuju po veličini i položaju“, objasnila je Cantlon.
Rezultati su pokazali da su se djeca i majmuni više oslanjali na intuitivnu obradu, dok su odrasli češće koristili simbolički pristup.
Odrasli su lakše izdvajali osnovna geometrijska pravila koja određuju sličnost oblika, poput simetrije, dužine stranica, paralelnosti i veličine uglova. Zbog toga im je zadatak bio znatno lakši.
Školovanje razvija postojeće sposobnosti
Rezultati ukazuju na to da se intenzivnije korištenje simboličkog predstavljanja vjerovatno razvija kroz formalno obrazovanje i da nije potpuno urođena osobina ljudske inteligencije.
„Apstraktno razmišljanje nije sposobnost koja se kod ljudi pojavila odjednom i u potpunosti. Čini se da su neki kognitivni temelji matematičkog zaključivanja zajednički svim primatima, dok ih ljudsko obrazovanje i kultura dodatno razvijaju“, objasnila je Cantlon.
Prema njenim riječima, školovanje ne stvara matematičko razmišljanje od početka, već usavršava i proširuje drevne sposobnosti koje su se razvijale milionima godina evolucije.
Istraživanje pokazuje da formalno obrazovanje jača simboličko razumijevanje geometrije, ali i da ljudi već prirodno posjeduju određene apstraktne intuicije o veličini, oblicima i uglovima koje dijele s drugim primatima.