Uzrok nesreće leta J2-8243 Azerbaijan Airlinesa na Božić u blizini grada Aktaua u Kazahstanu još uvijek nije poznat.
Međutim, prve naznake mogle bi ukazati na mogući uzrok - američki zvaničnik rekao je za CNN da je ruski protuzračni sistem možda oborio putnički avion.
Verzija pada
Čini se da ta verzija događaja – koju su prvo iznijeli neimenovani izvori u Azerbajdžanu, a zatim otvoreno azerbajdžanski zastupnik Rasim Musabeyov – dobija na snazi, barem u međunarodnim medijima.
Službena slika u Rusiji je nešto drugačija.
U petak u podne, glavna vijest o tragediji na ruskom državnom televizijskom kanalu Rossiya-24 istaknula je da se očekuje dolazak predstavnika proizvođača aviona Embraer u Kazahstan, ali nije spomenula mogućnost da je letjelica oborena.
A portparol Kremlja Dmitrij Peskov bio je škrt na riječima o katastrofi u kojoj je poginulo najmanje 38 ljudi.
"Ovaj incident je pod istragom i dok se ne donesu zaključci kao rezultati istrage, ne smatramo se ovlaštenima davati bilo kakve ocjene i nećemo to učiniti.
U isto vrijeme, imamo naše avijacijske vlasti koje to mogu učiniti i informacije mogu doći samo od njih. Ne smatramo se ovlaštenim komentirati ovo”, rekao je Pweskov.
Peskovljeva poruka može odjeknuti u ruskim medijima, ali očiti dokazi obaranja donose dilemu.
Prema preliminarnim podacima, u avionu su bili državljani Rusije, Azerbajdžana, Kazahstana i Kirgistana, a nekoliko međunarodnih prijevoznika obustavilo je letove prema ruskim gradovima.
Izvorno odredište aviona – ruska republika Čečenija, kojom upravlja lojalni, prokremaljski ratni vođa Ramzan Kadirov – čini situaciju još delikatnijom za rusku vladu.
U objavi na mreži X, ruski politički komentator Alexander Baunov primijetio je nejasno početno rusko izvještavanje o nesreći.
Zapitao se hoće li Kremlj na kraju preuzeti odgovornost ili ne.
Oboren iznad Ukrajine
“Hoće li Moskva zamagliti, negirati, izbaciti proturječne priče i natjerati Azerbejdžan i Kazahstan na zajedničku laž, koristeći svoju vojnu, ekonomsku i diplomatsku moć?” upitao je, sugerirajući da je incident pokazao "način na koji se postupalo s letom Malaysia Airlinesa MH17."
Za one koji se možda ne sjećaju, rušenje MH17 2014. godine iznad Ukrajine ruskom raketom zemlja-zrak postalo je majstorski kurs ruskog spinovanja i dezinformacija.
Nesreću, koja je odnijela živote 298 ljudi, pratila je lavina lažnih i pogrešnih informacija iz Rusije.
Izvještaji koji su kružili ruskim medijima bili su zbunjujući, kontradiktorni i ponekad potpuno bizarni - "Ukrajinci su oborili avion", "Avion ruskog predsjednika Vladimira Putina bio je stvarna meta" ili čak da je "avion bio krcat leševima".
Let MH17 oboren je iznad teritorije koji drže proruski separatisti u istočnoj Ukrajini. Svih 298 ukrcanih je poginulo.
No, efiekt je bio isti, bez obzira na priču. Dezinformacije oko MH17 stvorile su pomutnju, smetnju i buku koja je dio pažnje skrenula s pravog uzroka, ruskog projektila.
Nizozemski sud na kraju je zaključio da je MH17 oboren ruskim projektilom zemlja-zrak lansiranim s teritorije koji su držali proruski separatisti pod kontrolom Moskve.
Dvojica Rusa i separatistički Ukrajinac proglašeni su krivima u odsustvu za masovno ubistvo.
Za tu su presudu bile potrebne godine, a istraga o padu aviona Azerbaijan Airlinesa tek je počela. Ostaje za vidjeti hoće li i ta istraga biti zastrta maglom dezinformacija.
