Američki predsjednik Donald Trump odustao je od prijetnje da silom preuzme Grenland, ali informacijski rat na internetu tek počinje. Trump je u januaru šokirao Evropu prijetnjama uvođenjem carina kako bi potkrijepio svoje pravo na posjedovanje Grenlanda, autonomne teritorije Kraljevine Danske.
Iako je intenzitet prijetnji zasad splasnuo, danski i evropski zvaničnici upozoravaju da mali otok ostaje ranjiv na moć koju američka administracija ima u online prostoru, piše Politico.
U populaciji manjoj od 60.000 stanovnika i najmanja količina dezinformacija može se brzo proširiti i snažno utjecati na javno mnijenje – naročito kada lažna naracija ne dolazi s anonimnih ruskih farmi trolova, već od najmoćnijeg političara zapadnog svijeta.
„Grenland je meta različitih vrsta kampanja utjecaja“, izjavio je za Politico danski ministar pravde Peter Hummelgaard. Jedan od ciljeva takvih kampanja je „stvaranje podjela u odnosima između Danske i Grenlanda“.
Prve dezinformacije već kruže
Tokom protekle godine dezinformacije na Grenlandu su u porastu, rekao je Thomas Hedin, glavni urednik danskog servisa za provjeru činjenica TjekDet.
Iako, kako kaže, nije bila potrebna nikakva „strukturirana kampanja“, uključujući onu iz Rusije, Hedin kao primjer navodi tvrdnju da bi Sjedinjene Američke Države mogle kupiti Grenland. Tu poruku Trump je više puta ponavljao, iako je prema danskom ustavu takav scenario nemoguć.
Činjenica da Grenland nije dio Evropske unije znači da se evropski zakon o društvenim mrežama – koji obavezuje platforme da prepoznaju i ublaže prijetnje dezinformacijama u javnom prostoru – ne primjenjuje na Grenland, saopćilo je dansko Ministarstvo za digitalizaciju.
Ipak, ankete pokazuju da stanovnici Grenlanda i dalje podržavaju integraciju s Evropom. Njemački zastupnik Zelenih Sergej Lagodinski upozorio je da se EU mora pripremiti za „novu vrstu hibridnog sukoba“ oko otoka.
„Više se ne radi samo o borbi protiv ruskih trolova koji pokušavaju hakovati sistem. Ako se fokus prebaci na EU i Grenland, dezinformacijske kampanje na američkim platformama postaju sistemske“, rekao je.
Brzo širenje dezinformacija
Odnosi između Danske i Grenlanda posebno su podložni manipulacijama, smatra Signe Ravn-Højgaard, suosnivačica i izvršna direktorica danskog think tanka Digital Infrastructure, koja je analizirala „pejzaž dezinformacija“ na Grenlandu.
Sa populacijom veličine jedne briselske općine, vijesti se na Grenlandu šire veoma brzo, a malo je medija koji mogu demantirati netačne informacije. Većina stanovništva oslanja se na Facebook, a s tek nekoliko dijeljenja lažna vijest može doći do gotovo cijele populacije.
„To je potpuno drugačije nego u Danskoj“, rekla je Ravn-Højgaard. Ako u gradu od 20.000 stanovnika 5.000 ljudi povjeruje u nešto netačno, „to nije prijetnja demokratiji Danske“. Na Grenlandu bi se, kako kaže, takva informacija brzo proširila na sve i zahvatila veliki dio stanovništva.
Organizirane kampanje stranog miješanja još nisu uočene, ali se dezinformacije već šire.
Kampanje uznemiravanja
Dva člana grenlandske vlade – ministar ribarstva Peter Borg i ministar rada Aqqaluaq Egede – pozvali su građane putem društvenih mreža da „ostanu ujedinjeni“ suočeni s prijetnjama iz SAD.
Zastupnici u Evropskom parlamentu također su digli uzbunu. Zastupnica Zelenih Alexandra Geese upozorila je da se „mogu očekivati operacije utjecaja uz korištenje najsavremenijih propagandnih alata, kao i kampanje mržnje i uznemiravanja političkih aktera na Grenlandu i u Danskoj“.
Iako je Danska saopćila da nema zakonsku obavezu primjenjivati Evropski zakon o digitalnim uslugama na Grenlandu, dio zakonodavaca smatra da bi se to trebalo promijeniti.
Geese je poručila da bi EU trebala provoditi zakon „kako bi se osiguralo da algoritmi poštuju izbor korisnika, a ne interese istih tehnoloških oligarha koji ulažu u grenlandske mineralne resurse“.
To bi, kako navodi, doprinijelo i većoj transparentnosti online prostora. Zakon obavezuje platforme da budu transparentne u vezi s plaćenim oglasima i korištenjem podataka – što trenutno nedostaje na Grenlandu.
Ravn-Højgaard je kao primjer navela plaćene oglase koji su se u martu 2025. pojavljivali na Facebooku na Grenlandu, a nisu bili dostupni u bazi podataka o transparentnosti platforme.
Lagodinski je zaključio da bi EU trebala osnovati „ad hoc stručnu grupu posebno fokusiranu na Grenland“.
Brisel bi također trebao povećati podršku mrežama za provjeru činjenica i organizacijama civilnog društva, slično kao što to čini u državama poput Moldavije i Ukrajine.