Zbog pogoršanja vremenskih prilika osjetan je pad dolaska migranata na područje USK-a, tako da u ovom trenutku u kampu „Lipa“ ima oko 650 migranata, dok ih je ljetos bilo oko 1.200.
Posljednjih dana izvještaji Granične policije (GP) BiH u graničnim područjima s Hrvatskoj govore o sprečavanju krijumčarenja desetina migranata iz BiH u Hrvatsku, o čemu je Raport već pisao.
U samo dva dana spriječen je prelazak oko 80 migranata iz BiH u Hrvatsku, a od tog broja čak 30 je djece.
O tome da li je na području Unsko-sanskog kantona pojačan priliv migranata, pa samim tim i pokušaj njihovog izlaska iz BiH, ali i kontrole na njihovom sprečavanju ulaska u Hrvatsku, za Raport je govorio Božidar Živko, ministar unutrašnjih poslova USK-a.
Pokušavaju prije snježnih padavina preći u Hrvatsku
Ministar Živko kaže da je u prvoj polovini ovog mjeseca evidentiran znatno manji broj dolazaka na područje USK-a u odnosu na prošli mjesec, a kaže postoje i razlozi zbog čega je pojačan migrantski pritisak prema granici s Hrvatskom.
-Zbog pogoršanja vremenskih prilika osjetan je pad dolaska migranata na područje USK-a, tako da u ovom trenutku u kampu „Lipa“ ima oko 650 migranata, dok ih je ljetos bilo oko 1.200. Također, u kampu u „Borićima“ bilo je 500 migranata, a sada ih je oko 170. To su brojevi koji se stalno mijenjaju i na to utječe i promjena godišnjih doba, pa sad imamo dolazak oko 50 migranata dnevno dok ih je ljetos u prosjeku bilo dnevno oko 150, a znalo se desiti da u jednom danu dođe i njih 300. Pojačani pokušaji prelaska granice s Hrvatskom također se mogu dovesti u vezu s vremenskim uvjetima, jer veliki broj migranata, naročito onih s djecom pokušavaju iskoristiti za njih još uvijek povoljne uvjete, prije nego što padne snijeg kako bi prešli u Hrvatsku i nastavili put ka zemljama zapadne Evrope- kaže Živko.
I dok su krijumčari migrantima krivično odgovorni, kako oni u BiH, tako i njihovi saradnici iz Hrvatske s kojima su kroz krijumčarenje ljudi koji se žele po svaku cijenu dočepati zemalja zapadne Evrope očigledno razvili „zajednički biznis“, migranti koji pokušaju ilegalno preći granicu nisu krivično odgovorni.
-Migranti koji pokušaju ilegalno preći granicu budu uhapšeni zbog prekršaja. Oni budu vraćeni u kamp „Lipa“ i odatle ponovo pokušavaju preći granicu, a sudeći po broju njih koji se smanjuje evidentno je da mnogi u tome i uspiju – pojašnjava ministar Živko.
Govoreći o broju migranata koji budu spriječeni u pokušaju prelaska granice BiH-s Hrvatskom, ministar Živko kaže da je uprkos tome što mnogi laički „ vide rješavanje migrantske krize u tome da pripadnici bh. policijskih agencija zažmire pred onima koji napuštaju BiH“, to nije ni u skladu kako sa domaćim zakonima, tako ni sa obavezama koje proizilaze iz sporazuma o prekograničnoj saradnji i sa obavezama iz drugih međunarodnih sporazuma na koje se BiH obavezala.
Potreban stalni nadzor i kontrola
-Pripadnici MUP-a USK-a u oblasti migracija imaju izuzetnu saradnju sa Službom za poslove sa strancima BiH i s Graničnom policijom BiH. Naša zajednička obaveza je da kada uočimo migrante koji imaju namjeru da pređu granicu,da mi reagujemo i da učinimo sve da ih u tome i spriječimo , a što se u svim onim slučajevima kada je to moguće i uradi. Jer mi u BiH se pridržavamo zakona i obaveza i u tom segmentu, a i u onom kada su u pitanju sporazumi o read misiji, pa bez pogovora prihvatamo sve one migrante iz Hrvatske koji po tom osnovu budu vraćeni iz te zemlje u BiH, dok mi nemamo takvo iskustvo sa zemljama iz kojih migranti dođu u BiH i ne znam da li smo mi vratili primjerice ijednog migranta u Srbiju – ističe ministar Živko.
Osvrćući se na sigurnosni aspekt u smislu stalnih migracija kroz USK-a, ministar Živko naglašava da je u odnosu na raniji period značajno smanjen broj krivičnih djela koje su u odnosu na domicilno stanovništvo počinili migranti i kaže da je broj takvih djela između samih migranata veći nego prema domaćem stanovništvu.
-Možemo reći da je u odnosu na raniji period kada je broj krivičnih djela koje su počinili migranti prema domaćem stanovništvu značajno smanjen u ovoj godini i veći je broj djela koje bh. državljani čine prema migrantima. Najčešće se radi o tome da migranti budu opljačkani. Tako da sa sigurnosnog aspekta nema značajnih problema i to je veoma dobro, naročito u smislu povećanog rizika i opasnosti na globalnom nivou – ocjenjuje Živko.
Ipak, ministar unutrašnjih poslova USK-a kaže da su migracije problem s kojim će se BiH još dugo suočavati i boriti i da se taj proces ne može zaustaviti, naročito ne u BiH koja je posljednja stanica migrantima za prelazak u EU, a nakon što su prešli hiljade i hiljade kilometara kako bi došli do naše zemlje. U odnosu na ranije godine, mijenja se i struktura migranata u pogledu njihovog porijekla, pa odavno među migrantima nisu samo oni iz zemalja ugroženih ratom.
-Mi moramo biti svjesni da ćemo s migracijskim pritiskom biti suočeni još godinama i kad već ne možemo utjecati na taj proces, na nama je da ga sa sigurnosnog aspekta što više kontrolišemo , da bude „pod lupom“ i stalnim nadzorom i da oni koji donose odluke na višem nivou moraju imati na umu da to iziskuje i ljudske i druge resurse . Trenutno je na ovom području najviše migranata iz Afganistana i Maroka, ali ima ih i iz Gambije, a jedno vrijeme smo imali i imigrante iz Kube, koji su do Srbije dolazili s avionom jer je na snazi bio bezvizni režim između te dvije zemlje, nakon čega bi mnogi od njih bacali dokumente u Drinu i preko Drine dolazili u BiH , odnosno u kamp Lipa- zaključuje ministar Živko.
