Mark Zuckerberg, direktor kompanije Meta, postavio je sebi cilj – da prvi stigne do takozvane umjtne superinteligencije, tehnologije koja bi bila pametnija od svih ljudi u svakom poslu koji zahtijeva znanje. Iako je ovaj koncept još uvijek apstraktan i daleko od realizacije, Zuckerberg ulaže ogromne sume kako bi okupio elitni tim istraživača i inženjera i pretekao konkurente poput OpenAI-ja i Google-a.
Kako američki mediji navode, Meta nudi ogromne pakete plata, vrijedne i po 100 miliona dolara, kako bi vrbovala vrhunske talente od svojih rivala. Čak se i direktor OpenAI-ja, Sem Altman, nedavno požalio da Meta svojim zaposlenima nudi devetocifrene bonuse. U trku se uključio je i Google, čiji je direktor bio primoran odgovarati na pitanja o „ratu za AI talente“ na posljednjem pozivu sa investitorima.
Zuckerberg ne krije koliko mu je važno da Meta povede u narednom tehnološkom talasu, nakon neuspješnog fokusa na metaverzum. Kompanija je već potrošila milijarde na podatkovne centre i čipove za razvoj umjetne inteligencije, ali za razliku od Googlea, Microsofta ili Amazona, Meta nema sopstvenu cloud platformu kroz koju bi odmah mogla monetizirati ta ulaganja.
„To je lekcija iz Llama 4 modela: možete imati na stotine hiljada čipova, ali ako nemate pravi tim, to ništa ne znači“, rekao je analitičar Gil Luria.
U julu je Zuckerberg izjavio da želi izgraditi „najelitniji i najtalentovaniji tim u industriji“, a kao rezultat toga, Meta je prošlog mjeseca investirala 14,3 milijarde dolara u kompaniju Scale AI, a njen osnivač, Aleksandr Vang, postao je dio Mete i sada vodi novi tim „Meta Superintelligence Labs“, zajedno s bivšim direktorom GitHub-a, Natom Fridmanom.
„Moj posao je da napravim nevjerovatne AI proizvode koje će milijarde ljudi voljeti“, rekao je Fridman.
Zuckerberg je nedavno najavio i da je Shengjia Zhao – jedan od kreatora ChatGPT-ja, koji je prešao iz OpenAI-ja – postavljen za glavnog naučnika tima Meta Superintelligence Labs.
Pored OpenAI-ja, Meta je u posljednjih nekoliko sedmica vrbovala i vrhunske stručnjake iz Googlea, Applea i startupa Anthropic, navode mediji. Iako Zuckerberg umanjuje značaj pojedinačnih izvještaja o platama od „stotina miliona dolara“, jasno je da ni novac ni resursi nisu problem dok Meta nastoji biti prva koja će postići umjetnu superinteligenciju.
U osnovi ove trke stoji Zuckerbergova želja da kontroliše sljedeću veliku tehnološku platformu – za razliku od mobilne ere, u kojoj su dominaciju preuzeli Apple i Google.
Meta je nedavno sklopila partnerstvo s Amazon Web Services kako bi podržala startupe koji koriste njihov AI model Llama, pokušavajući tako ući u temelje AI ekosistema.
I dok AI već sada koristi Metino osnovno oglašavanje, neki analitičari su skeptični da će Zuckerbergovo ulaganje u superinteligenciju imati neposredan efekt. Ipak, investitori i dalje vjeruju u njega – akcije Mete porasle su za 20% od početka godine.