Nova panorama s NASA-inog orbitera Mars Odyssey 2001 prikazuje jedan od najvećih vulkana na Crvenom planetu, Arsia Mons, kako proviruje kroz sloj oblaka tik pred zoru. Arsia Mons, zajedno s još dva vulkana, čini Tharsis Montes – planinski lanac poznat po čestim oblacima vodenog leda, za razliku od uobičajenijih oblaka ugljikovog dioksida na Marsu. Ovi oblaci se naročito formiraju u ranim jutarnjim satima.
Prvi pogled s horizonta Marsa
Ova panorama je prvi put da je neki marsovski vulkan fotografisan s horizonta planete, iz perspektive slične onoj koju astronauti imaju gledajući Zemlju s Međunarodne svemirske stanice (ISS).
Odyssey, lansiran još 2001. godine, najdugovječnija je misija u orbiti neke strane planete. Nova panorama rezultat je nove vrste posmatranja započete 2023. godine, kada je orbiter snimio prvu od sada četiri panoramske slike Marsovog horizonta.
Da bi se napravile ove slike, letjelica se mora rotirati za 90 stepeni, kako bi njena kamera, THEMIS (Thermal Emission Imaging System), mogla fotografisati u pravcu horizonta. THEMIS inače proučava površinu Marsa u vidljivom i infracrvenom spektru.
Vrijednost panoramskog pogleda
Ovakav ugao omogućava naučnicima da proučavaju slojeve oblaka od prašine i vodenog leda, a niz slika kroz vrijeme otkriva sezonske promjene.
„Na ovim slikama horizonta vidimo značajne sezonske razlike“, rekao je Michael D. Smith, planetarni naučnik iz NASA-inog Centra Goddard. „To nam daje nove tragove o tome kako se atmosfera Marsa mijenja s vremenom.“
Razumijevanje oblaka na Marsu ključno je za prognoziranje vremena i za shvatanje pojava poput pješčanih oluja – informacija koja je važna za buduće misije s ljudskom posadom, posebno tokom ulaska i slijetanja na Mars.
„Odabrali smo Arsia Mons nadajući se da ćemo vidjeti njegov vrh iznad oblaka. I nismo bili razočarani“, rekao je Jonathon Hill sa Državnog univerziteta Arizone u Tempeu, koji vodi operacije za THEMIS kameru.
THEMIS – ključ za buduće misije
Osim što snima impresivne panorame, THEMIS kamera pomaže u identifikaciji leda ispod površine, koji bi buduće misije mogle koristiti kao izvor vode. Takođe snima Marsove mjeseca Fobos i Deimos, omogućujući naučnicima da analiziraju njihov sastav i porijeklo.
Zaključak: Ova panorama ne samo da pruža spektakularan pogled s horizonta Crvenog planeta, već i obogaćuje razumijevanje marsovske atmosfere, klime i potencijala za buduće ljudske misije.