Predstavnički doma Federalnog parlamenta usvojio je u srijedu Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". Zakon je usvojen sa 79 glasova za, jednim suzdržanim i dva protiv.
U projekt se uvodi američki investitor, a da bi ovaj zakon stupio na snagu potrebno je da ga usvoji i Dom naroda koji će zasjedati 15. aprila.
Novopredloženim izmjenama, osim dosadašnje osnovne trase dotoka ukapljenog plina sa Zapada u Federaciju BiH preko Republike Hrvatske, s odvojcima prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i s novim pravcem od Kladnja ka Tuzli, u tekst je unesen i naziv američkog investitora, kompanije AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovane u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Tokom rasprave bilo je i određenih zamjerki na izmjene Zakona, ali su one usvojene gotovo jednoglasno.
Velika podrška Zakonu
Šef Kluba SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Damir Mašić kaže za Raport da činjenica da je Zakon usvojen sa više od 95 posto prisutnih zastupnika zapravo govori o važnosti i značaju ovog projekta, ali i odobravanju i podržavanju ne samo od pozicije, nego i opozicije.
“Tako da moram biti zadovoljan da je takav jedan projekat podržan gotovo od svih zastupnika. Jedna lijepa priča, konačno nešto oko čega se svi okupljamo i trebamo okupljati kada je zajednički interes u pitanju. Nadam se da ovo neće biti presedan nego praksa da podržavamo dobre stvari za našu zemlju. Ovaj projekat daleko nadilazi interese samo FBiH. Ovo je projekat od interesa za cijelu državu i vjerujem da ćemo svi imati koristi od njega”, kaže Mašić.
Dodaje da FBiH odrađuje uspješno svoj dio posla i prilično brzo, ali ističe da će potpuna brzina implementacije projekta uveliko zavisiti od nižih nivoa vlasti, od kantona i općina kroz koje će prolaziti Južna gasna interkonekcija.
“Zbog toga sam i na sjednici naglasio da svi trebamo učiniti šta možemo da ovaj prevažan projekt za sve nas ne bude zaustavljen od bilo koje birokratije na nižem nivou”, dodaje naš sagovornik.
Zbog toga je, kako navodi, Klub SDP-a i predložio zaključak koji je također usvojio Parlament.
Zaključkom se zadužuje Vlada FBiH da nakon zaključivanja ugovora redovno izvještava Predstavnički dom najmanje dva puta godišnje o realizaciji projekta Južne interkonekcije, uključujući finansijske aspekte, dinamiku i izvođenje radova, identifikovane rizike i eventualna odustapanja od planiranih aktivnosti.
Sporazum s Hrvatskom
“Ostao je Dom naroda, očekujem da će otprilike u jednakom postotku Zakon biti podržan. Nakon toga slijedi potpisivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, ali i međudržavni sporazum s Hrvatskom kako bismo što prije započeli ovaj projekt. Činjenica je da BiH isključivo ovisi od ruskog gasa agresora Vladimira Putina i od potencijalne milosti hoćemo li ga imati. S druge strane, imamo najavu EU da će do kraja 2027. praktično isporuka ruskog gasa biti zaustavljena prema Evropi. To pokazuje koliko je ovo više od običnog projekta i zbog čega je Parlament gotovo jednoglasno podržao zakon”, pojasnio je Mašić za Raport.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije nakon rasprave su odustali od amandamana na izmjene Zakona koji bi se odnosio na državnu imovinu, a ministar Vedran Lakić je pojasnio će taj stav biti ugrađen u ugovor između Vlade FBiH i investitora.
“Bila je najava da se donese amandman koji bi dodatno osigurao da se ne dođe u situaciju uzurpacije države imovine koja je tretirana odlukom Ustavnog suda BiH, odnosno postoji zabrana raspolaganja. Međutim i ministar Lakić je jasno naglasio, to neće biti slučaj, to nama u FBiH pogotovo nije interes. To će biti dodatno osigurano ugovorom koji će biti potpisan između Vlade i investitora i vjerujem da neće biti problema”, zaključio je Mašić za Raport.