Potpredsjednik Republike Srpske i potpredsjednik HDZ-a BiH, Davor Pranjić, govorio je u intervjuu za emisiju Mreža Federalne televizije o aktuelnim političkim odnosima, izbacivanju SNSD-a iz vlasti, odlukama Narodne skupštine RS, kao i o hapšenju bjegunca od bh. pravosuđa Milorada Dodika.
Odgovarajući na pitanje da li su Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić rušitelji države ili politički partneri, Pranjić je rekao:
"Ako posmatramo iz perspektive ljudi koji žive na prostoru Republike Srpske, koja čini 49% teritorije Bosne i Hercegovine, riječ je o izabranim dužnosnicima koje je birao njihov narod i koji obnašaju funkcije u njegovo ime. Što se tiče HDZ-a, mi nemamo zastupnike u Narodnoj skupštini RS i zbog toga ne možemo govoriti o partnerskom odnosu. Što se tiče institucionalne komunikacije, sa predsjednikom Dodikom imam korektnu i zadovoljavajuću saradnju, koja se isključivo odnosi na interese hrvatske zajednice, za koju se zalažem i koju predstavljam."
Odluke u skladu s Ustavom i Dejtonom
Upitan kako ocjenjuje odluke koje donosi NSRS, Pranjić ističe da sve političke odluke, kako u Republici Srpskoj, tako i u cijeloj BiH, moraju biti u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom.
"Komunikacija između političkih i parlamentarnih stranaka koje donose odluke mora se odvijati u okviru cjelokupne teritorije države", kazao je Pranjić, dodajući da nije na njemu da "opravdava ili ne opravdava" postupke političkih aktera, uključujući i ono što se naziva državnim udarom od strane Dodika i njegovih saveznika.
Državni udar i pravo Hrvata na političko predstavljanje
Govoreći o tome šta HDZ smatra državnim udarom, Pranjić navodi da to može biti i sistemska opstrukcija prava jednog naroda.
"Imamo brojne primjere koji se mogu svrstati u kategoriju državnog udara, a o kojima se ne govori. Na primjer, uzurpiranje prava jednog naroda na legitimno političko predstavljanje. Kada Hrvatima bude uskraćeno pravo da sami biraju svog člana Predsjedništva – to je za nas također državni udar. Ako govorimo o poštivanju principa konstitutivnosti, onda izborni zakon mora omogućiti Hrvatima da biraju svog predstavnika, a ne da im ga drugi narod nameće", naglasio je.
Dodikova podrška projektima za hrvatsku zajednicu
Na pitanje šta su institucije RS i Milorad Dodik konkretno učinili za hrvatski narod u tom entitetu, Pranjić je odgovorio da HDZ u NSRS nema zastupnike, niti u Vladi RS postoje predstavnici hrvatskih političkih stranaka.
"Komunikacija s predsjednikom Dodikom odvija se kroz realizaciju infrastrukturnih i društvenih projekata koji su važni za hrvatsku zajednicu – podrška Katoličkom školskom centru u Banjoj Luci, razni infrastrukturni projekti, pomoć povratničkim zajednicama. Ti projekti su, tokom ove dvije i po godine mandata, dobili podršku institucija, za što izražavam zahvalnost. To su konkretni interesi našeg naroda", rekao je Pranjić.
"Svi moraju razgovarati"
Na pitanje da li se treba razgovarati sa osobom koja je bjegunac od pravde, Pranjić kaže da su razgovori neophodni.
"U prošlosti smo imali slučajeve da su pojedinci optuženi za ratne zločine do pravosnažne presude obnašali visoke državne funkcije i niko to nije komentarisao. Ja smatram da se uvijek mora razgovarati – to je jedini način da se rješavaju politički problemi", zaključio je Pranjić.