Masovna grobnica iz vremena Crne smrti nalazi se kraj napuštenog srednjovjekovnog sela Neuses, nadomak njemačkog grada Erfurta. Na to ukazuju dokazi koje je prikupio interdisciplinarni istraživački tim iz Leipziga.
Studija, koju su prvenstveno proveli Universität Leipzig, Leibniz-Institut für Geschichte und Kultur des östlichen Europa (GWZO) i Helmholtz-Zentrum für Umweltforschung (UFZ), objavljena je u žurnalu PLOS One. Istraživački tim je kombinovao historijske izvore, geofizička mjerenja i sondiranje sedimenata kako bi identifikovao grobnu strukturu koja odgovara jamama za žrtve kuge opisanim u izvorima iz 14. stoljeća.
Crna smrt, pandemija kuge, između 1346. i 1353. godine ubila je do polovine stanovništva Evrope. Savremene hronike izvještavaju da je tokom izbijanja zaraze 1350. godine oko 12.000 ljudi sahranjeno u 11 velikih jama izvan grada Erfurta, ali njihove tačne lokacije ostale su nepoznate.
"Koristeći mapiranje električne otpornosti, tim je otkrio veliku podzemnu strukturu (približno 10 metara široku, 15 dugu i 3,5 metra duboku) koja sadrži fragmente ljudskih ostataka. – Naši rezultati snažno sugerišu da smo precizno locirali jednu od masovnih grobnica kuge opisanih u erfurtskim hronikama", objasnio je Dr. Michael Hein, vodeći autor studije i geograf sa Universität Leipzig.
Istraživači pokazuju da su prirodni uslovi zemljišta oblikovali običaje sahranjivanja. Identifikovana jama nalazi se u suhoj zoni černozema duž ivice doline rijeke Gera. Vlažnija zemljišta plavnih ravnica su se izbjegavala jer se razgradnja u takvim uslovima odvija sporije.
"Ovaj nalaz je u skladu i sa savremenom naukom o zemljištu i sa srednjovjekovnom "teorijom mijazme", prema kojoj su se bolesti širile preko "lošeg zraka" i "isparenja" koja nastaju uslijed truljenja organske materije", primijetio je Dr. Martin Bauch iz Leibniz-Institut.
Iz srednjovjekovne perspektive, kugu bi bilo teže suzbiti u vlažnim područjima, što objašnjava zašto su groblja bila smještena daleko izvan gradskih zidina.
Potvrđene masovne grobnice iz vremena crne smrti su izuzetno rijetke. U cijeloj Evropi poznato ih je manje od deset. Nalaz kod Erfurta otvara nove mogućnosti za genetičke analize koje mogu rasvijetliti evoluciju patogena Yersinia pestis.
Planirana su dalja iskopavanja u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika pokrajine Thüringen, a materijal će se analizirati na Max-Planck-Institut für evolutionäre Anthropologie (MPI-EVA) u Leipzigu.
"Ovo otkriće nam pomaže da razumijemo kako se društva nose sa masovnom smrtnošću, što su teme koje ostaju relevantne čak i u 21. stoljeću", zaključio je profesor Christoph Zielhofer, šef istraživačke grupe Historische Anthroposphäre sa Universität Leipzig.