Umjetna inteligencija, iako izuzetno korisna tehnologija, sve češće se povezuje s opasnim porastom radikalizacije mladih širom Evrope. U posljednjih nekoliko godina zabilježeni su brojni slučajevi maloljetnika koji su planirali terorističke napade, a brojka je naročito porasla u eri sveprisutnih digitalnih algoritama.
Alarmantne brojke iz Belgije i Velike Britanije
Prema pisanju Wall Street Journala, u proteklim mjesecima u Evropi su uhapšene desetine mladih osoba, neki stari tek 14 godina, osumnjičeni za planiranje napada na koncertne dvorane, tržne centre i vjerske objekte. Belgija se ističe kao jedno od najproblematičnijih područja – čak trećina svih slučajeva terorizma u toj zemlji od 2022. do 2024. uključivala je maloljetnike.
Slično stanje zabilježeno je i u Velikoj Britaniji, gdje gotovo svaki peti osumnjičeni za terorizam dolazi iz redova djece. Pandemija je dodatno pogoršala situaciju – broj uhapšenih zbog terorizma opao je u svim dobnim skupinama, osim kod djece.
Internet ubrzava radikalizaciju
Thomas Renard, direktor Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Haagu, izjavio je da je novost upravo u dobi osumnjičenih: veoma mladi ljudi, često djeca, sve češće su direktno uključeni u planiranje nasilja. Internet, a posebno društvene mreže i AI-generirani sadržaj, pokazali su se kao izuzetno efikasan alat u tom procesu.
Globalni indeks terorizma bilježi zabrinjavajući trend – dok je 2002. godine za potpunu radikalizaciju trebalo prosječno 16 mjeseci, 2015. to se vrijeme skratilo za 40%. Danas je dovoljan samo par sedmica.
Slučaj Abdul Kerima Gadaeva
Jedan od najupečatljivijih primjera dolazi iz Belgije. Abdul Kerim Gadaev, 19-godišnji čečenski izbjeglica, radikalizirao se nakon deportacije svog oca iz Francuske u Rusiju. Osjećaj izolacije u školi pogoršan je internet okruženjem u kojem je pronašao vršnjake s interesima za sport i religiju, a najviše se radikalizovao putem TikToka.
Gadaev je bio aktivan na aplikaciji Signal gdje je s grupom tinejdžera, uključujući i djecu od 13 godina, planirao napad na koncertnu dvoranu Botanique u Briselu. U martu 2024. uhapšen je zajedno s još troje maloljetnika.
Tehnološki algoritmi kao tihi regruteri
Julia Ebner, stručnjakinja za internetsku radikalizaciju s Instituta za strateški dijalog i Univerziteta Oxford, ističe da algoritmi društvenih mreža imaju ogroman utjecaj na mlade. AI stvara slike i videozapise koji pogađaju duboke emocije, simulirajući karizmatične regrutere, ali mnogo efikasnije.
“AI i algoritmi već rade posao regrutera – samo stotinu puta efikasnije”, upozorava Ebner.
Krajnja desnica i vjerski ekstremizam u porastu
Iako mnogi slučajevi ostaju ispod radara javnosti, oni koji dospiju u medije otkrivaju uznemirujuće obrasce. Tako je 14-godišnja djevojčica iz Crne Gore uhapšena u Austriji jer je planirala napad na “nevjernike”, a u njenoj kući pronađeni su sjekira, nož i propagandni materijali tzv. Islamske države.
U drugom slučaju, trojica tinejdžera prošle godine planirala su napade na tri koncerta Taylor Swift u Beču. U Evropi, za razliku od SAD-a, gdje su česte masovne pucnjave u školama, dominantni su motivi vjerski i krajnje desničarski ekstremizam.
Mladi postaju nova linija fronta
Prema riječima Petera Neumanna, profesora sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu, u samo osam mjeseci nakon početka rata u Gazi, u Evropi je zbog terorističkih aktivnosti uhapšeno 60 islamističkih ekstremista – od čega dvije trećine čine tinejdžeri.
Evropske obavještajne službe i sigurnosne agencije suočene su sa sve većim izazovima: prepoznati kada govor mržnje prerasta u stvarnu prijetnju postaje sve teže, naročito u digitalnom dobu gdje umjetna inteligencija ubrzava i širi procese radikalizacije daleko izvan dosadašnjih granica.