Italijanski predsjednik izjavio je da postoji “neizbježna potreba” da se smanji ogromni javni dug zemlje, ali je u petak upozorio da je percepcija tržišta “upitan” pokazatelj finansijske pouzdanosti zemlje.
Govoreći putem videolinka na ekonomskom forumu Teha u Cernobbiu, predsjednik Sergio Mattarella kazao je da su troškovi servisiranja duga Rima daleko veći nego kod susjeda zbog kamatnih stopa.
"Italija je, ipak, častan dužnik, s 30-godišnjim istorijatom godišnjih primarnih državnih suficita, s javnim dugom koji je u velikoj mjeri porastao od 1992., uglavnom zbog kamata", izjavio je Mattarella.
Talijanski javni dug, drugi po veličini u eurozoni kao udio u proizvodnji, pod pomnim je nadzorom rejting agencija, a ministarstvo finansija trenutno predviđa da će porasti na skoro 140 posto BDP do 2026.
Mattarella je na forumu kazao da je talijanski dug iznosio skoro 2,9 milijardi eura 2023. godine, a Rim je platio nešto manje kamata nego Njemačka i Francuska zajedno.
"Imajte na umu da moj poziv nije apel na zanemarivanje duga: potpuno sam svjestan neizbježne potrebe da ga smanjimo", izjavio je Mattarella.
Italija, zajedno s Francuskom i drugim zemljama koje su pod procedurom EU prekomjernog deficita (EDP), morat će Evropskoj komisiji podnijeti nacrte budžetskih planova za smanjenje nivoa deficita i duga, što tržišta pažljivo prate.
Procedura obavezuje Italiju da smanji svoj strukturni budžetski deficit - bez jednokratnih faktora i fluktuacija poslovnog ciklusa – za 0,5 ili 0,6 posto BDP-a godišnje.
Izvori su kazali Reutersu prošle sedmice da će se u svom srednjoročnom strukturnom budžetskom planu koji će ovaj mjesec predstaviti vlada premijerke Giorgie Meloni pridržavati obaveze da svoj omjer deficita i BDP-a spusti ispod gornje granice EU tri posto do 2026.
