Jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća je prebrza vožnja. Mnogi vozači pritiskaju gas jer žele stići nekoliko minuta ranije, ali matematički gledano, ušteda vremena često je mnogo manja nego što ljudi očekuju.
Matematičar Toni Milun izračunao je koliko se vremena zaista dobije povećanjem brzine i pokazao da razlika često nije vrijedna rizika koji vozači preuzimaju.
"Koliko vremena uštedimo ako vozimo brže?
Ako vozimo dionicu od 200 kilometara brzinom od 130 km/h, preći ćemo je za jedan sat i 32 minute. Ako ubrzamo na 140 km/h, uštedjet ćemo samo šest minuta i stići za jedan sat i 26 minuta. Je li to vrijedno jurnjave po cesti?", zapitao se Milun u objavi na LinkedInu.
Veća brzina ne znači proporcionalno kraće putovanje
Milun je objasnio da mnogi pogrešno računaju koliko vremena dobijaju povećanjem brzine.
"Ako vozimo 50 posto brže, ne štedimo 50 posto vremena", istakao je.
Objašnjenje se krije u osnovnoj formuli iz fizike:
v = s/t
Brzina (v) jednaka je omjeru pređenog puta (s) i vremena (t). Kada je udaljenost ista, povećanje brzine skraćuje vrijeme putovanja, ali postotak uštede nije isti kao postotak povećanja brzine.
Drugim riječima, brzina i vrijeme nisu direktno proporcionalni.
Koliko se stvarno uštedi?
Prema izračunu:
ako vozite 10 posto većom brzinom, uštedjet ćete oko 9,1 posto vremena,
ako udvostručite brzinu (100 posto brže), vrijeme putovanja skratit ćete za 50 posto.
Kod realnih vožnji, posebno na dužim relacijama, povećanje brzine iznad dozvoljene granice često donese samo nekoliko minuta prednosti.
Zbog toga višesatna vožnja većom brzinom uglavnom znači da ćete na odredište stići tek nekoliko desetaka minuta ranije, ali uz mnogo veći rizik od nesreće.
Jedan komentar ispod Milunove objave možda je najbolje sažeo cijelu poruku:
"Bolje zakasniti 10 minuta nego uraniti 50 godina."