Stručnjaci smatraju da bi matematička jednačina poznata kao Argument sudnjeg dana (Doomsday Argument) mogla dati procjenu kada će čovječanstvo nestati. Prema ovoj teoriji, postoji oko 95 posto vjerovatnoće da ljudska vrsta ima unaprijed određen vremenski kraj.
Teoriju je još osamdesetih godina prošlog stoljeća predstavio australijski astrofizičar Brandon Carter, a poznata je i kao Carterova katastrofa. Polazi od pretpostavke da postoji konačan broj ljudi koji će ikada živjeti na Zemlji. Kada taj broj bude dostignut, završit će i ljudska historija.
Kako prenosi IFLScience, teorija se temelji na Kopernikovom principu, prema kojem Zemlja i čovječanstvo ne zauzimaju posebno mjesto u svemiru, već predstavljaju prosječan dio mnogo veće cjeline. Iz toga proizlazi pretpostavka da je i naše mjesto u vremenu sasvim prosječno, a ne izuzetno.
Na osnovu te logike, ako je ukupan broj ljudi koji će ikada živjeti već određen, svaki čovjek predstavlja nasumičnu "poziciju" unutar tog skupa. Budući da se procjenjuje da je do danas rođeno oko 60 milijardi ljudi, matematički model sugeriše da postoji 95 posto vjerovatnoće da će ukupan broj ljudi koji će ikada živjeti dostići oko 1,2 biliona (1.200 milijardi).
Ako bi se svjetska populacija stabilizovala na oko 10 milijardi stanovnika, a prosječan životni vijek ostao 80 godina, ova teorija smješta kraj čovječanstva u 11.146. godinu nove ere, odnosno za otprilike 9.120 godina.
Ipak, riječ je o teorijskom modelu koji je predmet brojnih rasprava. Mnogi naučnici smatraju da ovakvi proračuni ne mogu pouzdano predvidjeti budućnost, jer se zasnivaju na pretpostavkama koje nije moguće dokazati.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da postoje mnogo realnije prijetnje koje bi mogle ugroziti čovječanstvo znatno ranije, poput klimatskih promjena, dok će u dalekoj budućnosti Zemlja postati nenastanjiva zbog širenja Sunca.