Opći izbori u Bosni i Hercegovini bili su dobro organizovani i konkurentni uz poštivanje temeljnih sloboda tokom kampanje. Međutim, neuspjeli reformski napori, široko rasprostranjeno nepovjerenje u javne institucije i retorika koja izaziva etničke podjele i dalje obilježavaju izborno okruženje, poručili su međunarodni promatrači dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini.
Zajednička posmatračka misija Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine OSCE-a (OSCE PA), Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE), Parlamentarne skupštine NATO-a (NATO PA) i Evropski parlament (EP) utvrdila je da zakonski okvir čini odgovarajuću osnovu za održavanje demokratskih izbora.
Na konferenciji za novinare navedeno je kako su izbori održani u pozadini aktuelnog političkog zastoja i općeg razočaranja političkim establišmentom, uz blokiranje nekih ključnih institucija. Najveće stranke na vlasti često su koristile retoriku koja izaziva etničke podjele kao standardni oblik rasprave. Kampanja je općenito bila mirna, no posmatrači su primijetili slučajeve pritiska na uposlenike u javnom sektoru.
Sam proces na dan izbora bio je uglavnom miran, iako je bilo nekih incidenata koji su narušavali proces glasanja na biračkim mjestima i oko njih. Iako je primijećeno da se procedure glasanja uglavnom poštuju, tajnost glasanja često je bila ugrožena, a bilo je i slučajeva da su neovlaštene osobe pratile birače i pomagale većem broju birača. Posmatrači su na brojnim mjestima negativno ocijenili postupke prebrojavanja, uglavnom zbog proceduralnih nepravilnosti.
"Ozbiljni napori da se uspješno upravlja ovim izbornim procesom trebaju biti popraćeni sličnim naporima da se riješi kontinuirani politički zastoj koji i dalje narušava stvarni demokratski razvoj ovdje," rekao je Pascal Allizard, specijalni koordinator i čelnik kratkoročnih promatrača OSCE-a.
"Očito je sveukupno razočaranje političkim establišmentom, ali primijetio sam napore nekoliko kandidata sa pozitivnom vizijom budućnosti i željom da pokrenu političke i socioekonomske promjene u zemlji, što je pozitivan trend na koji potičem novoizabrane predstavnike", kazao je Allizard.
Ono što je također uočeno jeste da, uz nekoliko značajnih iznimaka, žene nisu bile istaknute u kampanji, a kandidatkinje su često bile meta vrijeđanja i ismijavanja na društvenim mrežama. Dugotrajni rodni stereotipi ostaju i napori uloženi da se poveća aktivno učešće žena na izborima bili su nedovoljni.
Izborna administracija na višem nivou uživala je povjerenje izbornih aktera, te je izbore vodila učinkovito i transparentno, uočili su posmatrači. Međutim, nije bilo povjerenja u biračke odbore zbog široko rasprostranjenih optužbi da su neke političke stranke trgovale pozicijama kako bi kontrolirale biračka mjesta na dan izbora.
"Ovi izbori održani su u pozadini izazovnih unutrašnjih i međunarodnih okolnosti", rekao je Andreas Schieder, voditelj delegacije Europskog parlamenta. "Žao nam je što je visoki predstavnik (op.a. Christian Schmidt) nametnuo promjene u posljednjem trenutku. Sada nakon izbora, Europski parlament poziva na efikasno formiranje vlade i na brzu provedbu svih obavezanih reformi, uključujući izborne, u skladu s lokalnim i međunarodnim sudskim odlukama. Nema vremena za gubljenje."
Nedostatak javne rasprave i korištenje retorike koja dovodi do podjela, što se također odražavalo u ograničenom i pristranom medijskom izvještavanju, smanjili su mogućnost birača da donesu informirani izbor na dan izbora. Nedavni slučajevi klevete pokrenuti protiv novinara, cyber napadi usmjereni na istaknute medijske kuće te zastrašivanje i uznemiravanje novinara stvorili su radno okruženje političkog pritiska ili čak progona, naveli su.
"Nadgledanje medija, koje je sprovela Misija zaključila je da je izvještavanje većine medija o kampanji bilo značajno ograničeno", rekao je ambasador Peter Tejler, šef promatračke misije ODIHR. "To je dalje odražavalo podjelu po etničkim linijama i političku pripadnost. Kao rezultat toga, birači nisu imali potpune i nepristrasne informacije kada su odlučivali za koga da glasaju. Izbori nisu jednodnevni događaj. U narednim danima, nastavićemo sa promatranjem postizbornog razvoja kako bismo mogli da napravimo sveobuhvatnu procjenu čitavog izbornog procesa“, kazao je Tejler.
Kazao je također kako je CIK efikasno organizovao izbore i na način koji je transparentniji nego ranije.
“Međutim, nedostatak osoblja te finansijskih sredstava nije dugoročno održivo i mora se naći neko rješenje, odnosno vlasti bh. morauju iznaći neko rješenje. Postoji problem s biračkim odborima, s načinom na koji su oni izabrani, edukovani, zbog toga što veliki broj članova odustaje te kako se raspoređuju na pozicije. Ako se ovim pitanjima ubrzo ne pozabavimo, onda će rasti nepovjerenje građana prema ovim institucijama”, naglasio je Tejler.
Međunarodna izborna promatračka misija na općim izborima u Bosni i Hercegovini brojala je ukupno 467 promatrača, od kojih su 332 stručnjaka raspoređena od strane ODIHR-a, dugoročni i kratkoročni promatrači, 84 parlamentarca i osoblja iz PS OSCE-a, 23 iz PACE-a, 16 iz NATO PS, a 12 iz Europskog parlamenta.
