Međuzvjezdanai kometa 3I/ATLAS, koja trenutno prolazi kroz naš Sunčev sistem, pokazao se neobičnijim od svih „svemirskih posjetitelja“ koje smo do sada imali priliku vidjeti.
Sve veći broj opažanja astronoma širom svijeta, kao i podaci teleskopa NASA-e i ESA-e Hubble, James Webb, TESS i SPHEREx pokazuju da 3I/ATLAS ne samo da ispušta gasove mnogo ranije nego što je uočen, nego i da njegova atmosfera sadrži neuobičajeno visok udio ugljičnog dioksida.
Kometa je prvi put privukla pažnju javnosti početkom jula, a svoj najbliži prolazak pored Sunca imat će 29. oktobra, nakon čega će napustiti naš sistem. Naučnici ga zato intenzivno prate.
Podaci TESS-a sugeriraju da je kometa bila aktivna već na udaljenosti od 6 astronomskih jedinica od Sunca, dok većina kometa „oživi“ tek na 5 jedinica. To znači da je led na njegovoj površini i ispod nje počeo prelaziti u gas ranije nego što je uobičajeno, stvarajući atmosferu.
Mjerenja teleskopa SPHEREx i James Webb potvrdila su te nalaze: 3I/ATLAS, promjera oko 2,8 kilometara, ima atmosferu široku čak 23 kilometra, s izuzetno visokim emisijama ugljičnog dioksida. Omjer CO₂ i vode na njemu je osam prema jedan, što je jedan od najvećih ikada zabilježenih kod kometa.
Ovi podaci ukazuju da je 3I/ATLAS možda formiran blizu „linije CO₂ leda“ u svom matičnom protoplanetarnom disku ili da je bio izložen višim nivoima zračenja nego kometi iz našeg Sunčevog sistema.
Dalja posmatranja bi mogla doći i iz orbite Marsa, jer će kometa proći dovoljno blizu da ga snime marsovski orbiteri. Također, postoji šansa da će ga sresti NASA-ina letjelica Juno u orbiti oko Jupitera u martu 2026. godine, što bi dalo još više dragocjenih podataka.