Izgradnja gigantske brane između Rusije i Aljaske mogla bi da spasi ključnu atlantsku morsku struju, koja ima presudnu ulogu u regulaciji klime u sjevernoj Evropi, od daljeg propadanja. Ipak, taj ogroman poduhvat nosi i značajne rizike, navode istraživači u novoj studiji.
Brana koja bi se protezala preko Beringovog moreuza, razdvajajući Tihi okean od Arktičkog okeana, predstavljala bi masivan geoinženjerski projekat koji bi, prema istraživanju, mogao da kupi dodatno vrijeme za ugroženi sistem morskih struja poznat kao Atlantska meridionalna prevratna cirkulacija (AMOC). Međutim, autori upozoravaju da su rezultati još uvijek neizvjesni i da su potrebne dodatne analize.
AMOC prenosi toplu, slanu vodu iz tropskih područja prema sjeveru, gdje se ona hladi i tone, dok se hladnija voda vraća prema jugu. Ovaj sistem je ključan za stabilnu klimu u Evropi i drugim dijelovima svijeta.
Istraživanja pokazuju da AMOC slabi i da bi mogao značajno oslabiti ili čak kolabirati do kraja stoljeća, što bi imalo ozbiljne posljedice: nagli pad temperatura u sjevernoj Evropi, suše, porast nivoa mora na istočnoj obali Sjeverne Amerike i poremećaje u proizvodnji hrane.
U novoj studiji naučnici su modelovali scenario u kojem bi Beringov moreuz bio zatvoren sistemom brana. Zaključili su da bi u nekim uslovima to moglo privremeno ojačati AMOC, ali u drugim slučajevima bi ga dodatno oslabio.
Stručnjaci naglašavaju da bi ovakav projekat bio tehnički moguć, ali izuzetno rizičan zbog ekstremnih prirodnih uslova, udaljenosti i geopolitičkih izazova.
Također bi došlo do velikih promjena u morskim ekosistemima, ribarstvu, transportu i životu autohtonih zajednica koje zavise od tog područja.
Ipak, naučnici se slažu u jednom: najbolji način da se spriječi kolaps AMOC-a ostaje smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte.