Nakon što su tri udruženja majki iz Srebrenice zatražila od Vijeća ministara BiH poništenje izbora novog saziva Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, tvrdeći da porodice žrtava nisu bile uključene u proces i da njihov stav nije uvažen, o čemu je Raport već pisao, ovaj izbor dobija i novu pravnu dimenziju.
Kako saznaje Raport, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Šemsudin Mehmedović uputio je Ministarstvu pravde BiH, odnosno Upravnom inspektoratu, zahtjev za hitno provođenje neposrednog inspekcijskog nadzora nad odlukom Upravnog odbora Instituta o imenovanju članova Kolegija direktora, s posebnim fokusom na imenovanje Suada Hasanovića.
U zahtjevu upućenom glavnom upravnom inspektoru Emiru Mehmedoviću, Mehmedović traži da se ispita zakonitost odluke o imenovanju, te da se preduzmu mjere radi poništenja dijela odluke kojim je Hasanović imenovan na funkciju člana Kolegija direktora.
Opasan i nezakonit presedan
U dopisu u koji je Raport imao uvid, Mehmedović tvrdi da Suad Hasanović, penzionisani bivši uposlenik SIPA-e prema važećim zakonskim odredbama nije mogao biti izabran u Kolegij direktora Instituta za nestale BiH.
Od Upravnog inspektorata Mehmedović zahtijeva da hitno provede inspekcijski nadzor, utvrdi eventualne povrede zakona, naloži otklanjanje nepravilnosti, pokrene postupak poništenja spornog dijela odluke, te utvrdi odgovornost svih službenih lica koja su učestvovala u njenom donošenju i provođenju.
Mehmedović podsjeća da je radni odnos u institucijama BiH uređen Zakonom o radu u institucijama BiH, te da član 71. tog zakona jasno propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona kada zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja ili ostvari 40 godina penzijskog staža, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.
U zahtjevu ističe da je Hasanović već ostvario pravo na penziju i da mu je radni odnos u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) prestao upravo po tom osnovu, te da je Hasanovićevo imenovanje izvršeno bez jasnog zakonskog uporišta.
'Ne postoji nijedna odredba Zakona o nestalim osobama Bosne i Hercegovine niti drugog posebnog zakona kojom bi bilo propisano izuzeće od primjene člana 71. Zakona o radu u institucijama BiH za članove Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH', navodi Mehmedović, dodajući da je time omogućeno ponovno zasnivanje radnog odnosa u državnoj instituciji bez pravnog osnova.U zahtjevu se upozorava i na moguće šire posljedice takve prakse.
"Ukoliko bi se realizirao opasan presedan da Suad Hasanović kao penzioner ima pravo da učestvuje na konkursu i da ponovo zasnuje radni odnos u instituciji BiH, onda bi se omogućilo i desetinama drugih policijskih službenika koji su penzionisani da se prijavljuju na konkurse i ponovo zasnivaju radni odnos, što je nezakonito i nedopustivo", navodi se u Mehmedovićevom zahtjevu.
Odgovornost UO Instituta i Upravnog inspektorata
Mehmedović dodatno problematizira i postupanje Upravnog odbora Instituta, ističući da su morali biti upoznati sa statusom Hasanovića kao kandidata, ali je uprkos tome donijeta odluku o imenovanju, čime je, kako tvrdi, dovedena u pitanje zakonitost rada institucije.
U dijelu zahtjeva Mehmedović kritikuje i Upravni inspektorat, navodeći da je morao reagovati po službenoj dužnosti nakon medijskih objava o mogućim nepravilnostima u procesu imenovanja.
"Postoji odgovornost i Upravnog inspektorata, koji je trebao djelovati po službenoj dužnosti, jer su mediji ukazivali na moguće nezakonito imenovanje Suada Hasanovića. Kao primjer neizvršavanja službenih dužnosti, navodim činjenicu da Upravni inspektorat ništa nije preduzeo na provođenju člana 71. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine u slučaju članova Komisije za koncesije, jer protivno zakonu u Komisiji rade tri člana koji su davno trebali biti penzionisani, pa tako jedan član ima 84 godine, drugi 73, a treći 71 godinu, što je vjerovatno jedinstven slučaj u Evropi. Za ovaj slučaj i druge slične slučajeve u institucijama BiH podnijet ću poseban zahtjev za inspekcijski nadzor", naveo je Mehmedović.
Podsjećamo, Raport je ranije pisao o izboru Hasanovića u Kolegij direktora Instituta koji je donedavno bio visoki policijski službenik SIPA-e, gdje je obavljao funkciju šefa Kriminalističko-istražnog odjela, nakon čega je otišao u penziju.
Njegovo imenovanje u Kolegij direktora Instituta, kako su tvrdili izvori Raporta, nije prošlo bez političkih utjecaja, a u tom kontekstu se spominjalo i navodno posredovanje direktora SIPA-e Darka Ćuluma, kao i političkih struktura iz RS. Hasanović je te navode ranije odbacio, ali nije htio odgovoriti na pitanja Raporta, nego je prekinuo telefonsku vezu o čemu smo već izvještavali.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daju i reakcije porodica žrtava genocida iz Srebrenice. Tri udruženja i to Pokret 'Majke enklava Srebrenice i Žepe', 'Majke Srebrenice' i 'Žene Srebrenice' uputila su pismo Vijeću ministara BiH u kojem traže poništenje izbora Kolegija direktora u cjelini, o čemu je Raport također pisao.
U svom obraćanju navele su da u procesu izbora nisu konsultovane porodice nestalih, iako, kako su istakle, imaju i moralno i zakonsko pravo da učestvuju u odlučivanju o instituciji koja se bavi pronalaskom posmrtnih ostataka njihovih najbližih.
Najnoviji zahtjev za poništenje odluke o imenovanju Hasanovića još jedan je dokaz da ovo imenovanje itekako treba preispitati.