Memorijalni centar Srebrenica u prethodne dvije godine uveliko je radio na snimanju video svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici, saopćeno je iz te ustanove.
Saradnja je prvobitno ostvarena s Muzejom ratnog djetinjstva iz Sarajeva, s kojim je dokumentovano 100 video svjedočenja osoba koje su bile djeca i tinejdžeri u toku rata te s Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) s kojom je snimljeno 100 video svjedočanstava za projekt 'Životi iza polja smrti'.
Zahvaljujući novoj opremi i timu Memorijalnog centra koji je razvio posebnu metodologiju dokumentovanja usmene historije, ove godine je samostalno, u produkciji Memorijalnog centra, snimljeno još 100 video svjedočenja preživjelih svjedoka genocida, što je tek prva faza projekta usmene historije, koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u projektu 'Istina, dijalog, budućnost'.
Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra i koordinator u projektu usmene historije, naglašava važnost svjedočenja onih koji su preživjeli opsadu i genocid.
"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je utvrdio činjenice o genocidu u Srebrenici, to je ogromna količina dokaza. Međutim, pošto svaki muzej teži da potakne empatiju kod posjetitelja, lične ispovijedi preživjelih su najjače oružje u postizanju tog cilja. S druge strane, snimajući usmenu historiju, zauvijek pohranjujemo svoja sjećanja na tragičnu prošlost; time osiguravamo da će se taj narativ prenijeti budućim generacijama. Konačno, usmena historija je najmoćnije sredstvo u borbi protiv poricanja, minimiziranja, odobravanja ili opravdavanja genocida", kazao je Hasanović.
Snimljena svjedočenja također su iskorištena za videoizložbu na kojoj je svjedočenjem preživjelih obrađeno dvadeset tematskih cjelina koje ne govore samo o ratu, već i o zajednici koja je nekad postojala, a imala je tradiciju, društvo i normalan slijed života.
Video izložba 'Srebrenica: Naša priča' otvorena je zahvaljujući već ranije snimljenim svjedočenjima i stalna je postavka u Memorijalnom centru u Potočarima.
"Memorijalni centar Srebrenica je završetkom prve faze ovog projekta pokazao da je razvio kapacitete za samostalan rad, dakle kompletna produkcija, intervjueri i tehnička ekipa su resursi i osoblje Memorijalnog centra Srebrenica. Sa dosadašnjih oko 200 ličnih priča koje je MCS radio u saradnji sa MRD i BIRN BiH, dodali smo novih 100 ličnih priča koje su trajno pohranjene u arhiv MCS i koje će biti dostupne istraživačima iz cijelog svijeta. Koristim ovu priliku da se još jednom zahvalim preživjelima na spremnosti da s nama podijele svoja iskustva i time doprinesu kulturi sjećanja na genocid i razvoju Memorijalnog centra Srebrenica", istakao je Mahir Omerović koji je s Hasanom Hasanovićem i snimateljima Redžepom Ustićem te Ahmedinom Đozićem radio na ovom projektu.
U toku ove godine snimljeno je više od 150 sati video materijala, a snimano je na lokacijama u Tuzli, Sarajevu i Srebrenici, gdje su od 100 preživjelih svjedoka genocida, učestvovali 56 muškaraca i 44 žene.
Zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, za narednu godinu planiran je nastavak projekta usmene historije kao jednog od prioritetnih projekata Memorijalnog centra, najviše zbog toga što mnogi preživjeli svjedoci umiru a da njihova svjedočenja nisu pohranjena u jedinoj instituciji u BiH koja se bavi čuvanjem sjećanja na žrtve i genocid u Srebrenici.
